Čampara u parlamentarnu proceduru uputio izmjene zakona o doprinosima i porezu na dohodak

"Zato je veoma važno naći način i mehanizme kojim će poslodavci imati prihvatljive troškove, kako njihov opstanak na tržištu i nastavak poslovanja ne bi bio upitan, a da istovremeno, svi radnici budu zadovoljni i da se efikasno i dovoljno finansiraju fondovi. Ovo smanjenje doprinosa je, dakle, privremena i strateška mjera koja ima za cilj da omogući privrednicima da održe poslovanje do donošenja novog seta fiskalnih zakona. Te zakone čekamo godinama, a ustvari bi ih mogli usvojiti u kratkom vremenskom periodu", naglašava.

Kaže da bi izmjene zakona koje je uputio u parlamentarnu proceduru bile odmah primjenjive, bez odlaganja i omogućile bi dugoročnu stabilnost i održivost fiskalne politike.

"Novi set fiskalnih zakona ne treba i ne smije biti donesen bez saglasnosti Ekonomsko socijalnog vijeća, bez konsultacija sa Ekonomskim institutom i cjelokupnom akademskom zajednicom. Pozivam sve stručne osobe, ekonomske analitičare, poslodovace, sindikate, Vladu FBiH i parlamentarce da analiziraju ove prijedloge izmjena zakona, da se informišu i konsultuju, te da ih usvojimo, kako bi, pored ostalih, pomogli i državnim preduzećima, rudnicima, komunalnim preduzećima koji neće moći finansijski izdržati nova poreska opterećenja. Mnoge od tih državnih kompanija nisu plaćale ni obaveze koje su do 1.1.2025. bile na snazi, a znatno su niže od ovih koje nas čekaju u 2025. godini. Sve navedeno će dodatno usložiti situaciju u firmama gdje je državni kapital u pitanju", poručuje Čampara.

On je predstavio i argumnete za ukidanje doprinosa za platu na teret poslodavaca u kontekstu rasta minimalne plate u FBiH.

"Rast minimalne bruto plate u Federaciji BiH sa 1.059 KM na 1.744 KM značajno povećava bruto troškove rada za poslodavce, posebno u sektorima s nižim platama i velikim brojem radnika na minimalcu. Ukidanje doprinosa koje poslodavci plaćaju na platu može donijeti značajne pozitivne efekte i ublažiti teret ovog povećanja. Ne smijemo zaboraviti da se naši najveći vanjsko-trgovinski partneri susreću s ekonomskim poteškoćama, što se reflektovalo i na nas, u vidu smanjenih narudžbi. To znači da naredni period trebamo iskoristiti kako bismo održali kakav-takav nivo konkurentnosti, a dodatni 'nameti' to ne omogućavaju", navodi Čampara.

Kaže da je povećavanje davanja radniku obavezno, ali uz manje poresko opterećenje, kako bi se očuvao nivo konkurentnosti, ostavio prostor za investiranje, ali i povećala i lična potrošnja (povećanjem primanja radnika).

Čampara je predstavio nekoliko ključnih teza koje objašnjavaju potrebu za smanjenjem doprinosa:

1. Održavanje radnih mjesta

Ukidanje doprinosa koje poslodavci plaćaju smanjilo bi ukupni trošak rada i omogućilo kompanijama, posebno u sektorima poput ugostiteljstva, trgovine i proizvodnje, da održe postojeći broj radnih mjesta. Ovo bi posebno bilo korisno za mikro, mala i srednja preduzeća, koja su najosjetljivija na rast troškova i zapošljavaju najveći broj radnika.

2. Povećanje konkurentnosti

Smanjenjem bruto troškova rada, poslodavci bi mogli zadržati konkurentnost na domaćem i međunarodnom tržištu, čime se sprječava gubitak klijenata i poslovnih prilika zbog povećanja cijena proizvoda ili usluga. Posebno za izvozne kompanije, niži troškovi rada omogućili bi zadržavanje povoljnije cijene proizvoda na stranim tržištima.

3. Podrška investicijama

Ukidanje doprinosa na platu koje plaćaju poslodavci oslobodilo bi dio finansijskih sredstava koje kompanije mogu reinvestirati u modernizaciju, tehnološki razvoj ili proširenje poslovanja. Smanjenje fiskalnog opterećenja potaknulo bi nove investicije, čime bi se stvorili dodatni izvori prihoda i nova radna mjesta.

4. Prevencija sive ekonomije

Smanjenjem troškova rada, poslodavci bi imali manji motiv za zapošljavanje radnika "na crno", čime bi se povećala formalna zaposlenost i proširila poreska baza. To bi dugoročno moglo povećati prihode od doprinosa kroz formalizaciju radne snage, što bi nadoknadilo gubitke nastale ukidanjem doprinosa na teret poslodavaca.

5. Ublažavanje efekata inflacije

Povećanje minimalne plate značajno utiče na troškove poslovanja, a ukidanje doprinosa na platu bi omogućilo kompanijama da izbjegnu dodatno podizanje cijena svojih proizvoda i usluga, što bi imalo povoljan efekat na inflaciju. Ovaj korak bi djelovao stabilizirajuće na cjelokupnu ekonomiju.

6. Stimulacija rasta zaposlenosti

Smanjenje troškova zapošljavanja omogućilo bi kompanijama da lakše zaposle nove radnike, posebno one koji su najranjiviji na tržištu rada (mlade, žene, dugotrajno nezaposlene). Ovo bi doprinijelo većem stepenu ekonomske aktivnosti i smanjenju nezaposlenosti.

7. Jednostavniji prelazak na novu minimalnu platu

Ukidanje doprinosa na teret poslodavaca olakšalo bi kompanijama prilagodbu novim minimalnim platama, što je posebno važno za firme sa većim brojem radnika koji primaju minimalnu platu. Ovo bi spriječilo potencijalne otpuštanja i osiguralo stabilnost tržišta rada tokom tranzicijskog perioda.

8. Društveno-ekonomski balans

Ovaj potez bi pokazao da Vlada prepoznaje izazove s kojima se suočavaju poslodavci i balansira socijalnu i ekonomsku politiku na način koji podržava i radnike i poslodavce. Povećanje minimalne plate je socijalna mjera, a ukidanje doprinosa na teret poslodavaca bio bi komplementaran korak koji omogućava održivost te mjere.