Carinske procedure štete izvozu iz BiH: Na pomolu smanjenje prihoda i broja zaposlenih
Novi Zakon o carinskoj politici u BiH stupio je na snagu, a omogućava da neki od trgovinskih ili službenih dokumenata, u koje spada i faktura, mogu zamijeniti carinsku deklaraciju, dok se odlukom o provođenju zakona, koju je donijelo Državno vijeće ministara, na prijedlog Uprave za indirektno oporezivanje BiH, mijenja navedena zakonska odredba te se propisuje da se ne može koristiti trgovinski ili službeni dokument kao pojednostavljena carinska deklaracija.
Također, novom odlukom postupak izvoza moći će se vršiti samo u toku radnog vremena carinskih ispostava, što vrijeme izvoza i prometa roba skraćuje s perioda od 24 sata tokom sedam dana u sedmici, na 10 sati tokom šest dana u sedmici.
Direktna šteta u Tuzlanskom kantonu
Prema riječima sagovornika portala Klix.ba, takva procedura ide na štetu privrednicima u cijeloj Bosni i Hercegovini, posebno Tuzlanskom kantonu, u kojem su kompanije uglavnom izvozno orjentisane.
Zbog toga je tamošnja Kantonalna vlada, u skladu s ranijim dogovorima sa predstavnicima izvozno orijentiranih privrednih subjekata, prihvatila inicijativu Ministarstva privrede Tuzlanskog kantona za izmjenu odluke o provođenju Zakona o carinskoj politici u BiH.
Od nadležnih državnih organa, Vlada TK je zatražila da se odluka o provođenju Zakona o carinskoj politici uskladi s odredbama Zakona o carinskoj politici u BiH, odnosno da se zadrži pojednostavljeni postupak carinjenja po fakturi, koji se trenutno primjenjuje.
U suprotnom, na pomolu su brojni negativni efekti, među kojima je smanjenje javnih prihoda i broja zaposlenih osoba u proizvodnoj djelatnosti, ali i metaloprerađivačkoj te hemijskoj industriji po kojima je i poznat Tuzlanski kanton.
"Našim privrednim subjektima u potpunosti dajemo podršku jer ovo pitanje je jedno od značajnijih, s obzirom na to da želimo unaprijediti proizvodnu djelatnost koja je u Tuzlanskom kantonu više od 90 posto izvozno orijentisana. To su privredni subjekti koji imaju zaključene ugovore s kupcima iz Evrope, tako da sve što proizvedu automatski odmah izvoze", kazao je za Klix.ba ministar privrede TK Edin Duraković.
Resorni ministar navodi da u Tuzlanskom kantonu postoji veliki broj privrednih subjekata koji djeluju u proizvodnoj djelatnosti te su svoj proizvodni pogon organizirali kroz rad u tri smjene.
"Shodno tome, sve proizvode koje proizvedu u drugoj polovini druge te trećoj smjeni ne mogu odmah izvesti, već dolazi do takozvanog 'uskog grla' prilikom izvoza. Primjenom odluke o provođenju Zakona o carinskoj politici BiH, proizvodnja bi se smanjila za 30 do 40 posto", potcrtao je Duraković.
Inicijativu su podržale tri velike kompanije iz Tuzlanskog kantona, među kojima je i Sisecam Soda iz Lukavca, tuzlanska Solana i Rudnik soli te kompanija Širbegović iz Gračanice.
"Oni su već najavili da bi morali smanjiti proizvodnju, što bi dovelo do smanjenja prihoda te eventualnog otpuštanja radnika. To ne ide u korist ni razvojnom planiranju tih privrednih subjekata", naglasio je Duraković.
Ukazivanje na dugogodišnje probleme
Inače, bosanskohercegovački prijevoznici u drumskom teretnom saobraćaju već 12 godina ukazuju na složene procedure koje su vezane za prelaz granice, izvoz ili uvoz robe, zbog kojih na graničnim prijelazima čekaju po dan ili dva.
Sve to su u nekoliko navrata akcentirali i iz Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske, čijeg predsjednika Nikolu Grbića posebno žalosti činjenica da nadležni u našoj zemlji nisu imali volje za ulazak u pojednostavljeni postupak carinskih procedura na carinskim terminalima i graničnim prijelazima.
"Bilo gdje u Evropskoj uniji, naš prijevoznik paralelno s utovarom robe dobija neophodnu dokumentaciju te nema potrebe stajati bilo gdje do granica Bosne i Hercegovine. Kada tu dođemo, počinjemo se hvatati za glavu i čekati po deset sati, a često i po dan ili dva, kako bismo ocarinili robu, ušli u našu zemlju te došli do krajnjeg kupca", priča nam Grbić.
On navodi da su dosadašnje pretrpljene štete ogromne, a osjetili su ih svi u privrednom lancu.
"Nažalost, nema sluha i želje da se to riješi, a moguće je vrlo jednostavno i lako. Ako ne znate kako, onda je dovoljno da pogledate u komšijino dvorište te da poduzmete samo ono što je i on učinio", dodao je Grbić, naglasivši na kraju da Vijeće ministara BiH mora uraditi sve u korist privrednika, a ne suprotno što čini trenutno.
Kako će izgledati noćni život u BiH nakon zabrane pušenja? Evo šta kažu vlasnici klubova
