Cijena ekonomskog rasta Berlina: Grad više nije "siromašan, ali seksi"
No, umjetnici su izbačeni iz zgrade 2012., kada je prodata investitoru iz New Yorka. Zgrada je renovirana, čime su napravljeni stanovi, uredi, trgovine, supermarket i Švedski muzej fotografije. Za 52-godišnjeg Berlinca Olivera Putzbacha, koji živi u blizini, navedena promjena simbolizira promjenu samog grada.
Dok gradska ekonomija raste i priliva se investicioni kapital, višegodišnji stanovnici poput Putzbacha strahuju da grad gubi svoj uravnoteženi karakter i boemski šarm, što je bio razlog da bivši gradonačelnik prije više od dvije decenije izjavi da je Berlin "siromašan, ali seksi".
"Tacheles izgleda kao tipična željeznička stanica u Njemačkoj, baš kao tržni centar. Berlin je prodao svoju dušu", rekao je Putzbach o zgradi koju pamti kao multikulturalno selo u kojem je tri puta sedmično nastupao sa svojim bendom Beat Organization.
Berlin se decenijama isticao među evropskim glavnim gradovima - bio je siromašniji od ostatka zemlje zbog historije kao podijeljenog grada i onoga što je donijelo ponovno ujedinjenje Njemačke. No, ekonomski rast ovog grada u posljednjih 10 godina nadmašuje ekonomski rast države.
Naime, ekonomski rast Berlina je prošle godine iznosio 0,8 posto dok je nacionalna ekonomija u padu drugu godinu zaredom. Osim toga, berlinski bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika je dugo bio niži od prosječnog nacionalnog BDP-a, a sada je viši - iznosi 54.607 eura.
"Berlin nije bio bogat, ali je dobio osnove za bogaćenje. Privukao je mlade talente koji su došli da preoblikuju svoje živote i svoje ideje pretvore u stvarnost", kazao je Martin Gornig s Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW).
Grad je postao i centar startup kompanija, pretekavši Minhen s 500 kompanija koje se osnivaju svake godine. Kompanije za digitalne potrošačke usluge, kao što je Zalando, nazivaju Berlin svojom domom. Nadalje, Tesla je u blizini Berlina izgradila gigatvornicu dok je novi aerodrom otvoren 2020., nakon višestrukih prolongiranja. To su samo neke od stvari koje su donijele hiljade radnih mjesta.
Jedinstveni spoj visoke kulture, kontrakulture i historije je ovaj grad učinio jednom od glavnih turističkih atrakcija. Naime, treći je po broju noćenja u Evropi - iza Londona i Pariza.
Sada bogat i skup
Međutim, kako piše agencija Reuters, Berlin sada postaje žrtva svog ekonomskog uspjeha. Rastući troškovi ugrožavaju egzistenciju umjetnika i boema koji su poslije pada Berlinskog zida pohrlili u ovaj grad, privučeni niskim kirijama i mnogim napuštenim zgradama. Rastuće cijene stežu budžete i onih koji su godinama pratili procvat startupa.
Rast zakupnina je brži od njemačkog prosjeka, rastu cijene hrane i pića, a cijene ulaznica za tehno klubove postale su skupe. Neki od tih klubova, među kojima je Watergate, zatvoreni su.
"Cijene postaju veoma visoke i ako idete u Berghain ili Kitkat, sada to nije seksi. Sada je to kao komercijalno seksi", naveo je Sergej Egorčenko za dva popularna kluba.
Egorčenko se 2016. preselio u Njemačku, a od 2021. živi u Berlinu. S partnericom Claudijom Marti dijeli trosoban stan od 70 metara kvadratnih u kvartu Mitte. Iznajmili su jednu od soba kako bi mogli pokriti stanarinu od 1.800 eura. Marti, koja u bolnici Charite radi na istraživanju raka, kazala je da je ograničeno tržište nekretnina značilo da će biti teško pronaći priuštivu nekretninu.
Cijene i stanarine su u Berlinu godinama nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke bile niske jer su brojni bili zaposleni u relativno nisko plaćenom javnom sektoru. No, to su promijenili inflacija, priliv privatnog kapitala i stranih stručnjaka, poput Marti Egorčenka.
Iako su rente u Berlinu i dalje niže od od onih u nekim drugim njemačkim gradovima, one su od 2021. porasle za 32 posto, što je znatno iznad od nacionalnog prosječnog rasta od 20 posto. Uprkos velikoj transformaciji, njemački glavni grad još uvijek sustiže tradicionalne poslovne centre na zapadu i jugu zemlju.
Naime, stopa nezaposlenosti od 9,7 posto je i dalje znatno viša od nacionalnog prosjeka od 6,0 posto. Prosječna mjesečna bruto plata od 4.634 eura je niža od one u Minhenu, Hamburgu, Stuttgartu ili Frankfurtu kao finansijskom centru. Ipak, kako je ocijenio Gornig, Berlin je u proteklim decenijama napravio velike iskorake.
"Ako se osvrnete na posljednjih 20 godina, Berlin se razvio iz isključivo administrativnog sjedišta vlade u ekonomski jak centar, što je prilično značajan razvoj", napomenuo je Gornig.
Dok pojedini Berlinci tvrde da im nedostaje subverzivnija strana grada, i dalje postoji ono čemu se može diviti. Za Egorčenka su to ulični događaji kao što su "Povorka ljubavi" ili Rave the planet, kao događaji kojima se odražava otvorenost grada, piše Reuters.
