Ćorić: Investitori se u RS-u najviše interesuju za elektro i metalsku industriju, ali i turizam
Kako je u razgovoru za Klix.ba kazao Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, posebno ohrabruje oporavak prerađivačke industrije, koja je pretežno izvozno orijentisana, a što je posljedica i oporavka privrede u zemljama EU, koje su i najveće izvozno tržište privrede RS-a.
Kakvo je trenutno stanje privrede u Republici Srpskoj?
"Podaci pokazuju da je industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj u periodu januar - juli 2021. godine povećana za 15,8 posto, u odnosu na uporedni period 2020. godine. Posebno je važno istaći rast prerađivačke industrije od 15,4 posto, dok je rast od 23,5 posto u ovom periodu zabilježen u području proizvodnje i snabdjevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija. Također, potrebno je naglasiti opredijeljenost privrednika da ulažu u nove tehnologije, novu opremu, kao i posvećenost digitalizaciji, što će zasigurno povećati produktivnost, a time i konkurentnost naše privrede."
Da li je pandemija uticala na to da neki investitori odustanu od ulaganja, ako jeste recite nam o kojim investicijama je riječ?
"Pandemija je uticala na zaustavljanje ranije predviđenih i dogovorenih investicija u cijelom svijetu, pa i kod nas. Virus korona na globalnom nivou uticao je na to da ulagači zaustave svoje projekte i sačekaju bolja vremena. Ipak, ono što treba da nas raduje jeste da su i u tako složenim uslovima pojedini domaći investitori ulagali u svoja postrojenja, kroz nabavku nove opreme, ali i otvaranje novih pogona. Zabilježili smo značajna ulaganja u različitim sektorima, od turizma i elektro industrije, preko obućarske i drvne industrije, do industrije građevinskog materijala. Upravo za postignute rezultate u toj oblasti, nagradili smo pet kompanija u tradicionalnom Izboru najuspješnijih u privredi Republike Srpske za 2020. godinu, a to su Agroflora Kozarska Dubica, Milojević - Gilje Gas d.o.o. Bijeljina za Terme Ozren Petrovo, Bepro Laktaši, Dermal R Kotor Varoš i Pass Bijeljina. Posebno nas raduje da smo u ovoj kategoriji imali izuzetno jaku konkurenciju, što pokazuje da su domaća privredna društva uspjela da se izbore sa svim problemima i novim investicijama dodatno odgovore na izazove."
Da li je ova godina bolja od prošle za poslovnu zajednicu?
"Kao što sam već napomenuo, ove godine naša privreda bilježi neuporedivo bolje rezultate poslovanja, u odnosu na 2020. godinu. Međutim, pred nama je jesen, a čini se da je četvrti talas pandemije već stigao, što će sigurno uticati i na poslovanje naše privrede. S obzirom na to smo sada daleko iskusniji u borbi sa virusom korona i da smo na vrlo konkretan način iskusili brojne mjere, vjerujem da ćemo se lakše izboriti sa ovim problemima i da oni neće u značajnoj mjeri uticati na poslovanje naše privrede, iako je, poučeni prethodnim iskustvom, izuzetno nezahvalno prognozirati bilo šta kad je u pitanju i pandemija i poslovanje privrede. Svjesni uticaja pandemije na poslovanje privrede, Komora se aktivno uključila i u proces kolektivne imunizacije radnika zaposlenih u privredi. Zajedno sa Zavodom za medicinu rada i sporta RS i Institutom za javno zdravstvo RS, odnosno domovima zdravlja, Komora je organizovala niz kolektivnih vakcinacija zaposlenih u privredi širom RS-a, a sve s ciljem zaštite zdravlja radnika i sprečavanja ulaska virusa u preduzeća, čime bi se ugrozili i poslovni procesi. Važno je napomenuti da će na naš realni sektor, osim situacije u cijeloj BiH, direktno uticati i epidemiološka situacija na nama najvažnijim stranim tržištima. Ipak, vjerujem da su i vlasti i privrednici spremni na sve izazove i da ćemo i u narednom periodu izaći kao pobjednici."
Na koji način je Privredna komora RS-a pomogla privrednicima da lakše prevaziđu probleme u poslovanju, koliko ste u tome uspjeli?
"Od prvog dana pandemije Privredna komora bila je u potpunosti posvećena rješavanju problema privrednika, koji su se, posebno na početku, gomilali ne iz dana u dan, nego iz časa u čas. U direktnom kontaktu sa privrednicima kreirali smo niz mjera za prevazilaženje problema nastalih zbog širenja virusa korona i dostavljali ih Vladi Republike Srpske, koja je među prvima reagovala sa konkretnim mjerama pomoći privredi, a najveći dio tih mjera bio je upravo prijedlog Komore, jer je najdirektnije oslikavao potrebe privrednika. Također, predstavnici Komore bili su i aktivni članovi radnih tijela na nivou RS-a, a sve s ciljem kanalisanja zahtjeva privrednika i traženja najboljih rješenja, u okvirima mogućeg. Danas, sa ove distance, mogu sa zadovoljstvom reći da smo mjerama podrške Vlade RS-a uspjeli u značajnoj mjeri pomoći privrednicima u saniranju šteta nastalih zbog pandemije."
Koje investicije su aktuelne u Republici Srpskoj, iz kojih zemalja imate najviše investitora?
"Kada govorimo o ulaganjima koja su u toku, značajan broj preduzeća i to ne samo domaćih, nego i stranih koja posluju u Republici Srpskoj, u procesu su novih investicija u smislu proširenja kapaciteta, otvaranja novih pogona i nabavka opreme, a sve kako bi poboljšali svoju konkurentsku sposobnost. Ukoliko govorimo o stranim investitorima, to su dominantno već poznate firme, poput onih iz Slovenije, Njemačke, Austrije, Rusije.., koje određen vremenski period posluju ovdje i imaju dobra iskustva, što ih je motivisalo na dodatna ulaganja."
Imate li najave nekih novih investicija, ako imate recite nam o čemu je riječ?
"Nažalost, virus korona zaustavio je investicije na globalnom nivou. Ipak, jedan od primjera velikih investicija u RS-u koji su započeti, ali, nažalost, ne idu svojim tokom jer je pitanje njihove realizacije dodatno problematizovano kroz sferu politike, je izgradnja izuzetno važnog elektroenergetkog objekta – Hidreoelektrane Buk Bijela. Izgradnja jednog ovakvog postrojenja bila bi od velikog značaja za ukupni elektroenergetski sektor i Republike Srpske, ali i regiona. Zato, i pored svih opstrukcija, nadam se da će početak izgradnje ove hidroelektrane biti nastavljen u najkraćem roku, što će se u značajnoj mjeri odraziti i na ukupne rezultate poslovanja našeg realnog sektora, jer ovakve investicije povlače sa sobom angažman različitih preduzeća iz različitih grana privrede. S druge strane, jedna od najavljenih investicija je u energetskom sektoru, odnosno sektoru gasa, kroz izgradnju novih postrojenja u Rafineriji nafte Brod. Osim energetskog sektora, najavljene su i velike inesticije u sektoru izgradnje putne infrastrukture. Također, važno je naglasiti da je više stotina preduzeća, iz različitih oblasti, najavilo ulaganje u novu opremu, ukupne vrijednosti veće od 100 miliona KM, za šta će dobiti i podršku Ministarstva privrede i preduzetništva RS za konkretne projekte."
Koji potencijali Republike Srpske nisu iskorišteni dovoljno, za koje smatrate da bi u narednom periodu mogli tek da dođu do izražaja?
"Osim izgradnje HE Buk Bijela, Republika Srpska obiluje potencijalima iz ove oblasti, što i privlači najveći broj investitora. Također, strane delegacije koje dolaze i u Privrednu komoru najviše se raspituju za ulaganja u elektro i metalsku industriju, drvopreradu, poljoprivredu i turizam. Tu, dakle, postoji još mnogo prostora za privlačenje kako stranih, tako i domaćih investitora, koji nam moraju biti prioritet."
Iz kojih zemalja dolazi najviše investitora, kako ih privlačite?
"Vrijednost direktnih stranih investicija u 2020. godini u Republici Srpskoj iznosila je 285,1 milion KM ili 145.7 miliona eura. Ako posmatramo po zemljama, najviše investicija u RS prošle godine stiglo je iz Srbije, Velike Britanije i Slovenije. Posmatrano po djelatnostima, najviše registrovanih direktnih stranih investicija, u ovom periodu, bilo je u proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, trgovinu na veliko i finansijske uslužne djelatnosti. Republika Srpska sigurno je povoljna destinacija za investicije, prvenstveno ako gledamo njen geografski položaj i blizinu Evropske unije. S druge strane, među prednostima možemo navesti stabilan priliv stranih direktnih investicija, povoljan tretman stranih investitora, koji imaju isti status kao domaći, stimulativnu poresku politiku, slobodan pristup tržištima jugoistočne Evrope, EU i Turske, obezbijeđen međunarnodnim sporazumima, kao i neiskorištene prirodne potencijale."
Konferencija "Horizonti kapitala": ASA Banka okupila ključne aktere tržišta kapitala u BiH
