Čuveni jablanički Granit dvije godine čeka koncesiju Vlade HNK, koja koči strane investicije
Priča jablaničkog giganta koji je radio poznate svjetske građevine među kojima su zgrada Bečke opere, Gradska vijećnica u Berlinu, te plato ispred zgrada Ujedinjenih nacija u New Yorku iz godine u godinu je sve teža, jer su iz kojekakvih razloga vladajuće strukture, koje bi trebale biti vjetar u leđa, jablaničkom Granitu kamen spoticanja već dugi niz godina.
Uslov za investicije
Stečajni upravitelj Granita u Jablanici Abid Šarić za Klix.ba kaže da je preduzeće tražilo koncesiju od Vlade Hercegovačko-neretvanski kantona još 2020. godine, ali da je još uvijek taj postupak u toku i da se čeka sa velikom nadom jer je to uslov za nastavak razgovora sa potencijalnim investitorom, odnosno kupcima, što će odrediti i sudbinu samog preduzeća.
"Predviđeno je i stečajnim planom da se nakon zaključenja koncesije ponudi čitavo preduzeće na prodaju ili partnerstvo zavisno koji će model biti, jer je evidentno da neko treba da uloži sredstva u Granit. Ali da bi neko uložio sredstva mi trebamo imati koncesiju za što smo 26. decembra 2020. godine predali kompletan materijal resornom Ministarstvu privrede HNK. Nakon toga su tražili neke dopune, jer je bilo određenih tehničkih grešaka na mapnim kartama gdje su upisani kodovi, te su nas obavijestili da su 29. juna 2021. materijal predali Vladi HNK da se stavi na dnevni red i od tada cijelo vrijeme čekamo", pojašnjava Šarić.
Prema tome potez je na Vladi HNK koji će odlučiti o sudbini jablaničkog Granita, koji kako tvrdi Šarić uprkos brojnim problemima s kojima se nosi i dalje radi i zapošljava 197 ljudi, te im redovno isplaćuje plaće i uredno izmiruje sve svoje obaveze.
Kvaliteta kakvog u Evropi nema nigdje
"Ono što je najvažnije jeste da Granit raspolaže resursom i kvalitetom kakvog u Evropi nema nigdje. Slični materijali koji se uvoze iz Kine, Brazila i Južnoafričke Republike po fizičko-hemijskih karakteristikama koje se potvrđuju na institutima za ispitivanje nisi ni približno kvaliteti Granita iz Jablanice. Granit treba da bude nosilac i oslonac razvoja ne samo Jablanice ni Hercegovačko-neretvanskog kantona nego Federacije BiH jer i u ovakvim uslovima, kad mi poslujemo zaista sa velikim poteškoćama uzrokovanim stečajem i bezbroj ograničenja, napravimo ipak pet miliona izvoza. S ponosom mogu kazati i sada da 90 posto naše proizvodnje godišnje izvezemo. Takva firma i takav kapacitet zaista zaslužuje respekt i uvažavanje i Vlade HNK i Vlade Federacije, pa i države Bosne i Hercegovine", kaže Šarić.
Firma koja u ovom trenutku zapošljava 197 radnika, kako tvrdi naš sagovornik, može zapošljavati i još stotinjak ljudi kada se svi dugovi saniraju i izvrši tehničko zanavljanje opreme.
"Zbog toga smatram da je izuzetno važno da se dozvola za koncesija riješi što prije. Čak i u ovoj situaciji koja traje duži period smo imali kontakata sa raznim grupama investitora i poslovnih ljudi koji su pokazali interes za investiranje u Granit, ali svi oni nam isto kažu, da ne mogu ulagati bez garancije da narednih 20 ili 25 godina mogu nesmetano vršiti eksploataciju", objasnio nam je Šarić u nadi da će Vlada HNK konačno ukloniti barijeru za investicije u ovo preduzeće te davanjem koncesije privući investitore da ulože u Granit.
Nakon dodjele koncesije će biti javni poziv kako je odlučio sud kada je usvojio stečajni plan Granita, za što će se angažirati agenciju da im pomogne u prekvalifikaciji kako bi se došli do najkvalitetnijih rješenja.
Smatra da bi s obzirom na djelatnost preduzeća bilo najbolje da se uloži privatni kapital u partnerstvu sa Vladom HNK i Općinom Jablanica.
"Koja će biti organizaciona odluka nije bitno kao to da se Granit bavi svojim djelatnosti, i da eksploatiše resurs kojim raspolaže i ostvaruje prihode. Bez obzira u kojem organizaciona obliku da funkcionisao Granit ima svoje obaveze prema radnicima i prema državi", objasnio nam je stečajni upravnik jablaničkog granita.
Vlasništvo nad Granitom 67 posto ima Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, a 33 posto je u vlasništvu fondova, fizičkih i pravnih osoba koje su javnim upisom dionica stekli vlasništvo.
"Ugovor o privatizaciji gdje su vlasnici sa menadžmentom kupili je pravovaljano raskinut i ostali dio je vraćen u nadležnost Vlade HNK. Međutim s obzirom na činjenicu da je firma u stečaju, kako je zakonom propisano, u ovom trenutku je to vlasništvo Skupštine dioničara, odnosno Stečajnog suda dok se taj proces ne završi. Ali bez obzira na vlasništvo bi trebalo da su Vlada i Općina zainteresirani da se preduzeće sanira, izvede na čistac i da mu se omogući da normalno radi", kaže naš sagovornik.
Za normalan rad Granita kako naglašava treba investirati oko 10 miliona KM za šta su po njegovim riječima spremnost pokazali samo strani investitori, koje koči upravo koncesija, tako da je priča cijela zamršena i do daljnjeg neizvjesna.
Ističe da je Granit sve dugove po sudskim presudama radnika izmirio kroz određene sporazume i da je ostalo svega nekoliko sudskih presuda po tužbama radnika koje po njegovim riječima nisu značajnijeg iznosa i ne mogu ugroziti Granit bez obzira na ishod, te da ne mogu biti nikav faktor ovoj situaciji oko dodjele koncesije.
"Sve je transparentno prezentirano sudu i skupštini povjerioca i nalazi se u svim materijalima koji će biti prezentirani i budućim investitorima", tvrdi stečajnu upravnik jablaničkog granita.
Vlada HNK na potezu
Glasnogovornik Vlade Hercegovačko-neretvanski kantona Pero Pavlović nam je potvrdio da je Ministarstvo privrede HNK dobilo zahtjev za koncesiju od Granita, te da je Kantonalna vlada kao koncesionar ranije tražila od resornog Ministarstva cjelovitu informaciju o stanju u Granitu.
"Ministarvo je uradilo kompletnu informaciju i dostavilo je putem stručnih službi Vladi HNK i sad se čeka kad će Vlada na Dnevni red staviti informaciju o Granitu. Na temelju te informacije će Vlada HNK definirati je li Granit u ovom trenutku u formalno pravnom i svakom drugom smislu privredni subjekt koji može aplicirati za dodjelu koncesije" kazao je Pavlović za Klix.ba.
Inače, priznata dugovanja Granita su 19 miliona KM koja su nastala do otvatanja stačaja 2010. godine, a kako navodi Šarić stvarna dugovanja prema fondovima i Poreznoj upravi će trebati ponovno utvrditi. Po njegovim riječima će biti manja nego što su priznata, jer je 70 ljudi penzionisano uz iz izmirene obaveze i u zadnjih 10 godina se mnogo toga promijenilo.
