Da li BiH zbog pandemije i vlasti koja ne želi smanjiti plate u javnom sektoru postaje prezadužena?
Kreditna "reprezentacija" Vijeća ministara ponovo se sastaje, ne sa ciljem da spasi građane od gladi i bolesti vec da ponovo zaduzi građane i definitivno odvede BiH u katastrofu neviđenih razmjera, komentariše za Klix.ba ekonomista Draško Aćimović.
"Ukupan javni dug je 12,17 milijardi maraka za prvih šest mjeseci 2020. godine i čini 35,5 posto zaduženosti od ukupnog BDP-a. Ako uzmemo u obzir da će BDP 2020. godine biti minimum 11-13 posto manji u odnosu na 2019. i da će pad prihoda od indirektnih poreza biti minimum manji za 12-15 posto, a da nisu smanjeni ni troškovi ni plate funkcionera ni bespotrebne nabavke, dolazimo do stravičnog podataka da ce BiH s novim kreditima biti zadužena preko 50 posto", govori Aćimović.
Manipulacija političara u BiH da je dozvoljena zaduženost 60 podost od BDP je notorna neistina, kaže on.
"Zemlje Evropske unije spadaju u razvijene i imaju dogovoreni limit duga od 60 posto jer privreda razvijenih zemalja može da izdrži takav dug. Bosna i Hercegovina spada u red zemalja u razvoju i privreda ne može da izdrži dugove veće od maksimalno 35 do 40 posto BDP-a", zaključuje Aćimović.
Podsjećamo, naš portal je jučer objavio kako Vijeće ministara Bosne i Hercegovine planira od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) zatražiti ogromnih 1,4 milijarde KM, a ne milijardu kako se špekuliralo. Kako je raniji dug naše zemlje bio 8,2 milijarde KM te kako smo ove godine već uzeli oko 660 miliona KM, ovih 1,4 milijarde bi dovelo do povećanja zaduženosti za 25 posto u samo jednoj godini.
