Saobraćajna politika
69

Da li će željeznička preduzeća u BiH biti podijeljena na dvije kompanije? Forto objasnio šta bi to značilo

Piše: B. R.
Željeznice u BiH u jako lošem stanju
Željeznice u BiH u jako lošem stanju
Željeznice u Bosni i Hercegovini su u jako lošem stanju, a što se prvenstveno odnosi na prijevoz putnika. Domaći željeznički prijevoz putnika je minoran, a međunarodni željeznički prijevoz putnika godinama ne postoji.
Koliko je taj prijevoz minoran pokazuje i to da većina većih gradova u zemlji uopće nisu povezani. Nekoliko je razloga za to, među kojima dominiraju oni politički. Naime, sve dosadašnje vlasti su zanemarivale željeznicu. Postoje sumnje da to zanemarivanje nije stvar izostanka svijesti o značaju ove vrste saobraćaja, već da je to namjerno zanemarivanje kako bi se pogodovalo drumskom saobraćaju.

Da li će oba željeznička preduzeća biti podijeljena?

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto (NS) tvrdi da mu je jedan od prioriteta upravo poboljšanje željezničkog saobraćaja.

On je u razgovoru za Klix.ba potvrdio da podržava ono za šta je naveo da je zakonska obaveza i jedan od uslova Evropske unije, a to je da oba entitetska željeznička preduzeća podijele djelatnost upravljanja željezničkom infrastrukturom i djelatnost prijevoza ljudi i roba.

"To se nalaže i Zakonom o željeznicama Bosne i Hercegovine. Nekoliko je načina da se podijele upravljanje infrastrukturom i pružanje usluge prijevoza. Oba željeznička preduzeća su dužna svoje poslovanje uskladiti sa Zakonom koji podrazumijeva reorganizaciju postojećih preduzeća", napomenuo je.

Ukazao je na to da je na entitetima kao osnivačima željezničkih preduzeća odluka o tome da li će to učiniti formiranjem dvije različite kompanije (od čega bi jedna upravljala infrastrukturom, a druga bila operator, tj. pružala uslugu prijevoza) ili formiranjem holdinga unutar kojeg će se napraviti navedena podjela.

Poručio je da po ovom pitanju treba biti oprezan te je naglasio da to vjerovatno podrazumijeva organizaciju u vidu holdinga. Obrazložio je zašto je ovo uslov EU.

"Prema našem zakonu, željeznički operator dužan je osigurati transparentnost svojih finansija, što se odnosi na sve finansijske naknade ili pomoć koju mu entitet daje, te razdvojiti račun za uslugu putničkog prijevoza od računa za uslugu teretnog prijevoza. Od upravitelja javne željezničke infrastrukture zahtijeva se transparentnosti svih prihoda i raspodjele troškova. To trenutno nije slučaj - jako je teško vidjeti koliko entiteti daju svojim preduzećima za infrastrukturu, a koliko za transport", ukazao je Forto.

Trenutno stanje

Spomenute promjene je istakao i kao uslov za pristupanje jedinstvenom evropskom tržištu te je podsjetio da je na oba entitetska preduzeća da reorganiziraju svoje poslovanje, a da entiteti mogu izabrati model organizacije željeznice. Zatim se osvrnuo na trenutno stanje u željeznicama.

"Pred Željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine (ŽFBiH) je ozbiljan posao restrukturiranja jer su posljednjih desetak godina provele konsolidujući ogromna porezna i druga dugovanja. Osim toga, prethodne entitetske vlade nisu pokazale značajan interes za razvoj željeznice kao budućnosti transporta", konstatirao je.

No, prilično je zadovoljan time kako aktuelna Vlada FBiH, kako je izjavio za Klix.ba, posmatra željeznički sektor i zbog toga je optimista.

"Iskreno vjerujem da će sljedeći ciklus biti investiranje u željeznice kao ekološki održivu, modernu i ekonomičnu vrstu prijevoza. Vrijeme je da se sa izgradnje cesta prebacimo na izgradnju pruga i opremanje naših željezničkih preduzeća", dodaje.

Resorni ministar se potom osvrnuo na trenutno stanje u Željeznicama Republike Srpske (ŽRS).

"Željeznice RS su započele restrukturiranje, uz aranžman sa Svjetskom bankom, ali još uvijek se ne vide krajnji rezultati. Nadam se da će taj proces uskoro biti okončan i da će biti jasno kako Željeznice RS ulažu u infrastrukturu, a kako u prijevoz", naveo je.

Uvođenje privatnih operatora

Na pitanje da li bi spomenuta promjena značila uvođenje privatnih operatora u željezničkom prijevozu, odgovorio je da ta promjena ne znači automatsko uvođenje privatnih operatora.

"Međutim, vremenom bi se mogle otvoriti mogućnosti za konkurenciju i privatne operatore. Razdvajanjem funkcija i omogućavanjem poslovne transparentnosti, mogao bi se stvoriti prostor za konkurenciju među različitim željezničkim operatorima", naglasio je.

Prema njegovim riječima, kako se Bosna i Hercegovina bude približavala EU, ove promjene su neizostavni dio usklađivanja evropskog ekonomskog i transportnog prostora.

"Samo tako željeznice mogu da se uhvate u koštac s budućim izazovima. Najvažnija aktivnost koju trebamo zajednički podržati i provesti jeste unapređenje željezničke infrastrukture i postizanje standarda Transevropske transportne mreže (TEN-T). Moramo učiniti da se vozovi na našim prugama duplo brže kreću, da stanovništvo gradova poput Sarajeva, Tuzle, Zenice, Brčkog, Doboja, Banje Luke, Bihaća i Mostara mogu koristiti željeznicu kao svakodnevni prigradski prijevoz", izjavio je Forto.

Pozvao je i na elektrifikaciju pruge u Tuzlanskom kantonu i Brčkom te na spajanje željeznice s aerodromima. Govoreći o tome zašto podržava promjene, istakao je "najbolje evropske prakse".

"Moramo se ugledati na najbolje evropske prakse. Mnogi od nas su putovali vani i vidjeli kako se željeznice svakodnevno koriste. Svaka evropska metropola ima željezničku stanicu u centru grada", podsjetio je.

"Kanton Sarajevo kao pozitivan primjer"

Kanton Sarajevo smatra primjerom kako se pozitivne promjene provode u željezničkom prijevozu putnika.

"Sada je željeznički prijevoz u Sarajevu popularan, a po tom pitanju treba još mnogo toga uraditi i ovu vrstu prijevoza ponuditi daleko većem broju građana. Korištenje željeznice za gradski i prigradski prijevoz je standardna evropska praksa", ponovio je.

Također je napomenuo da je upravljanje željezničkom infrastrukturom zakonom definirano kao djelatnost od javnost interesa.

Umjesto, kako je izjavio, postojeće prakse izdvajanja budžetskih sredstava za željeznice, potrebno je preći na ugovorni odnos vlasnika infrastrukture, oba entiteta, upravljača infrastrukture i željezničkih kompanija.

Upit na ovu temu poslali smo entitetskim ministarstvima saobraćaja, ali do objave teksta nismo dobili odgovor.