Da li ćemo eventualnim zaštitnim mjerama na uvoz mesa ugroziti integraciju u EU?
Prijedlog je da se uvedu prelevman ili zaštitna taksa i carinska stopa na uvoz svježeg i rashlađenog goveđeg i svinjskog mesa iz EU na dvije godine. Košarac je ovaj prijedlog pravdao tvrdnjom da su bosanskohercegovački proizvođači dodatno ugroženi pandemijom koronavirusa i, kako je naveo, nelojalnom konkurencijom izvana.
Među onima koji nisu podržali uvođenje zaštitnih mjera na sjednici Vijeća ministara iz 8. februara bila je i ministrica vanjskih poslova Bisera Turković. Između ostalih, kao razlog zašto nije dala podršku je naglasila da bi to bilo kršenje SSP-a
"Bosna i Hercegovina kao ugovorna strana u SSP-u ima pravo poduzimati mjere propisane odredbama sporazuma i/ili domaćim propisima u za to predviđenim situacijama. Preduzimanje bilo kakve 'odbrambene trgovinske mjere', u skladu s pravilima i principima Svjetske trgovinske organizacije (WTO), na kojima počiva i SSP, uvijek podrazumijeva iniciranje ili provođenje konsultacija s drugom stranom. U slučaju prijedloga odluke za uvođenje carina za određene proizvode porijeklom iz EU nisu vođene konsultacije s unijom", potcrtala je Turković.
Pozvala se i na Član 30. SSP-a, za koji je istakla da podrazumijeva mogućnost uvođenja mjera u slučaju ozbiljnog poremećaja na tržištu ili domaćih regulatornih mehanizama pod određenim uslovima. Smatra da u obrazloženju prijedloga razmatranog 8. februara nije naveden nijedan podatak da se desio poremećaj na domaćem tržištu.
Na dnevnom redu sutrašnje sjednice je ponovo prijedlog o uvođenju zaštitnih mjera. Ministar Košarac je 22. marta izjavio da očekuje da će ministri podržati prijedlog. Kako je tada kazao, riječ je o opravdanim zahtjevima poljoprivrednika i da je ovo najbolji način da se oni zaštite te da im se omogući nastavak proizvodnje.
Ovaj prijedlog je trebao biti razmatran na sjednici Vijeća ministara 25. marta, ali to se nije desilo tj. nije uvršten na dnevni red.
Eventualno prihvatanje zaštitnih mjera bi moglo narušiti intergraciju Bosne i Hercegovine u EU, ako bi se utvrdilo da je SSP prekršen. Razlog za to jeste što je ovaj sporazum vrlo važan u integraciji ka uniji.
U Direkciji za evropske integracije Bosne i Hercegovine (DEI BiH) su napomenuli da se on potpisuje na neodređeno vrijeme, a Bosna i Hercegovina ga je potpisala 2008. godine. Kako su naveli, sadrži elemente sigurnosne, političke i ekonomske stabilizacije, kao i element regionalne saradnje.
Kao primarni cilj ovog sporazuma su istakli formalno pridruživanje države uniji u određenom tranzicijskom periodu od šest do 10 godina. Podsjetili su da se od države potpisnice zahtijeva da postepeno prilagođava svoje zakonodavstvo pravnoj stečevini Evropske unije (acquis) i uspostavlja zonu slobodne trgovine s EU.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
