Da li je cilj uredbe o izuzeću od neradne nedjelje bio da se gradovi obeshrabre u traženju izuzeća

U međuvremenu Vlada FBiH je "šutnjom priznala" da ovakav model primjene ove odluke nije idealan, pa je donesena Uredba o izuzeću od neradne nedjelje.

Ovom uredbom uređuju se postupak, kriteriji i uslovi koje moraju ispunjavati jedinice lokalne samouprave za primjenu odredbi člana 18. stav (10) i (11) Zakona o unutrašnjoj trgovini. Određeno je da Vlada FBiH može donijeti odluku kojom se određuje da prodajni objekti na teritoriji određene općine ili grada budu otvoreni nedjeljom ili za vrijeme praznika.

Uredbom je propisana procedura kojom gradsko/općinsko vijeće može dati prijedlog Ministarstvu trgovine FBiH/Vladi FBiH da prodajni objekti budu otvoreni nedjeljom i za dane praznika.

Kako se navodi, prijedlog kojim se traži primjena odredbi mora sadržavati objektivne razloge i detaljno obrazloženje, a naročito podatke o:

a) utjecaju na pad prometa u djelatnosti trgovine na nivou lokalne zajednice, u odnosu na isti period 2023. godine,

b) utjecaju na pad broja zaposlenika u djelatnosti trgovine na nivou lokalne zajednice, u odnosu na isti period 2023. godine,

c) opravdanosti za prijedloge sezonskog karaktera i period izuzeća u slučaju zahtjeva za sezonsko izuzeće.

Ovi kriteriji na snagu su stupili 24. decembra, međutim prije samog usvajanja uredbe na federalnom nivou, Grad Orašje je 20. decembra zatražio i dobio odobrenje za izuzimanje od primjene Zakona o unutrašnjoj trgovini odnosno o neradnoj nedjelji. Dok Orašje uživa u blagodetima ovog izuzeća, drugi gradovi i općine trpe posljedice.

"Paradoksalno, Grad Orašje je dobio izuzeće u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini prema članu 18. stav (10) i (11) Zakona o unutrašnjoj trgovini koji kažu da ukoliko gradsko ili općinsko vijeće donese odluku kojom se traži izuzeće ono to dostavlja Vladi FBiH i Vlada donosi odluku. Tako je Zakon propisao. Grad Orašje je uradio sve po 'PS-u' i nije bilo nikakvih komentara i problema. Međutim, dešava se paradoks, skandalozna stvar, gdje se četiri dana nakon toga donosi uredba koja je mimo Zakona jer član 18 uopće nije podrazumijevao podzakonske akte. Ta uredba se izmišlja na način da je Orašju dozvoljeno ali da se ostali diskriminiraju. To je urađeno na insistiranje predstavnika HDZ-a i kada je riječ o 'sezonskom utjecaju', to je veoma kontroverzno i ubačeno je jer, imam informaciju, da se planira napraviti izuzeće za Neum", ističe Čavalić.

Suštinsko pitanje jeste - kako poslije Orašja Vlada FBiH može odbiti zahtjev bilo kojeg grada ili općine, posebno u slučajevima u kojima su kriteriji ispunjeni, s obzirom na činjenicu da uredba ne precizira da su to eliminatorni faktori.

Ohrabreni ovom uredbom, zahtjeve za izuzeće Vladi FBiH poslali su još neki gradovi/općine. Među njima je i općina Travnik koja je u posljednja dva mjeseca zbog odluke o minimalnoj plati i neradnoj nedjelji doživjela deficit od 10 miliona KM i 728 radnih mjesta. Još uvijek nisu dobili odgovor.

"Orašje nije ispunjavalo niti jedan kriterij niti je to moralo dokazivati. Uredbu je donijelo ministarstvo trgovine i ono u ovom slučaju ima ulogu kurira između grada/općine i Vlade FBiH, jer gradovi apliciraju Ministarstvu trgovine FBiH a onda ministarstvo tu aplikaciju šalje Vladi FBiH. Cilj ove uredbe je bio da se gradovi obeshrabre u traženju izuzeća. Smatram da Travniku, Jablanici, Starom Gradu i još mnogim gradovima i općinama treba da se dozvoli izuzeće, i bez obzira na to da li se mi slagali sa odlukom, smatrali da je ona dobra ili loša, problem je Orašje", kaže.

Bitno je naglasiti i suštinske manjkavosti zakona. Prva manjkavost jeste to da ovaj Zakon nije zakon o zabrani rada nedjeljom, što je potvrdio i resorni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić. Druga manjkavost se ogleda u činjenici da se zakon ne odnosi na područje čitave BiH, a treća manjkavost je slučaj Orašja.

"Stav 10 koji je ušao na prijedlog HDZ-a člana 18 je pravna bomba jer ako se krene u masovno traženje izuzeća, pitanje je da li se to može blokirati putem nacionalnog ključa i nekoga prihvatiti a nekoga ne. Vrlo je vjerovatno da će Vlada FBiH pod pritiskom ovog izuzeća u narednom periodu tražiti druga rješenja u smislu da se npr. uvede 16 do 20 nedjelja po uzoru na susjednu Hrvatsku. Ali i to će činiti apsurd u odnosu na Orašje jer će se u Orašju moći raditi non stop", upozorava Čavalić.

Šteta ovog zakona vidljiva je i u činjenici da je priliv prihoda preusmjeren u entitet RS u kojem zakon o neradnoj nedjelji ne važi, a najveće gubitke trpe oni radnici u FBiH koji ili nedjeljom poslove u trgovinama opet obavljaju, ali iza zaključanih vrata ili su dobili otkaz.