Danijela Gačević: Bh. izvoz u zemlje CEFTA-e u posljednjih pet godina porastao je za 70 posto

Dok god su građani i privreda naš glavni fokus i mjerilo, sigurna sam da će CEFTA uspješno ostvariti svoju ekonomsku misiju.

Vlasti svake države u regiji tvrde da upravo njihova zemlja ekonomski najbolje stoji u odnosu na druge zemlje. Na osnovu podataka kojima CEFTA raspolaže, koja država ekonomski najbolje stoji?

CEFTA ima za cilj unaprijediti trgovinu i olakšati protok robe i usluga među CEFTA državama, kako bi se ostvarila održiva ekonomska korist za sve. Svaka država ima svoje jedinstvene prednosti i izazove, a naša uloga je da podstičemo saradnju i razvoj cijele regije.

Da ekonomske koristi imaju sve CEFTA države potvrđuju i uporedni podaci za trgovinu u CEFTA-i. Različite studije, rađene u periodu od stupanja sporazuma na snagu, pokazuju da je CEFTA doprinijela rastu trgovine od 37 do 70 posto, u zavisnosti od države.

Vrijednost trgovine robom prošle godine je dostigla je 8,88 milijardi eura, što je u u poređenju s 4,2 milijardi eura u 2014. porast od 112 posto. Cilj nam je da na putu regionalne saradnje osnažimo svaku CEFTA državu, jačanjem njene konkurentnosti i stvaranjem pozitivnog poslovnog okruženja. Time stvaramo i pogodno tlo za njihovu EU integraciju.

Sa aspekta CEFTA-e i regionalnog osnaživanja na putu ka EU, u kakvom je stanju ekonomija Bosne i Hercegovine - šta smatrate njenim najvećim problemima, a šta prednostima?

Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim prirodnim resursima, radnom snagom, povoljnim geografskim položajem, što pruža mogućnost za razvoj trgovine i investicija. Turizam, poljoprivreda i različite industrije također značajno doprinose ekonomiji.

Bosna i Hercegovina je druga po veličini privreda u regiji i njena uloga je veoma važna. Povezivanjem s ostalim ekonomijama u regiji kroz CEFTA-u može omogućiti pristup većem tržištu.

S tim u vezi, važno je raditi na provođenju reformi, usklađivanju zakonodavstva s evropskim standardima i unapređenju administrativnih procedura u poslovanju. Važno je ulagati u razvoj infrastrukture i podsticati inovacije kako bi se povećala konkurentnost.

Unaprijeđena regionalna saradnja u okviru CEFTA-e može biti značajan faktor ekonomskog rasta i razvoja Bosne i Hercegovine. Ako bismo napravili jedinstveno tržište unutar CEFTA-e, kao što postoji u EU, Bosna i Hercegovina bi svake godine imala dodatnih 2,5 posto rasta BDP-a.

Naše analize pokazuju, primjera radi, da je CEFTA za Bosnu i Hercegovinu važna ne samo kao izvozno tržište od skoro dvije milijarde eura, već i kao podrška opštem izvozu. Trećina dodatne vrijednosti bh. izvoza je iz CEFTA-e, što je više nego dodatne vrijednosti nastale u EU.

To znači da je izvozna industrija u Bosni i Hercegovini organski povezana s regijom i da je ta veza vrlo važna za njenu poziciju na evropskom i svjetskom tržištu. Izvoz Bosne i Hercegovine u CEFTA-u je u posljednjih pet godina porastao za 70 posto, sa 996 miliona eura u 2018. na 1,69 milijardi eura u 2022.

CEFTA je drugo najvažnije tržište za Bosnu i Hercegovinu sa 18,4 posto ukupnog izvoza, odmah iza EU ​​koja čini 73,6 posto bh. izvoza. Na ova dva tržišta odlazi 91 posto izvoza.

Kakvo je vaše mišljenje o Otvorenom Balkanu?

Ne postoji ništa što sprečava CEFTA države da unapređuju saradnju u okviru Otvorenog Balkana ili bilo koje druge inicijative, ali ono na čemu mi uvijek insistiramo je primjena Akcionog plana za zajednično regionalno tržište i provođenje obaveza koje proizilaze iz Berlinskog procesa, jer je neophodno staviti fokus na ekonomske benefite, staviti u centar pažnje građane i privrednike (kako im olakšati učešće na tržištu), kako regije, tako i EU.

Jačanje veza s EU će pokazati značaj svega na čemu sada radimo, a sve što radimo i što je predviđeno tim akcionim planom zasnovano je na najboljim praksama EU.

Kakva je budućnost CEFTA-e?

Vraćamo se na početak. CEFTA je sredstvo za povezivanje u regiji u procesu pristupanja EU. Jednog dana će sve CEFTA države postati dio Unije, kao što su danas i osnivači prvog CEFTA sporazuma. Do tada je naš zadatak da produbljujemo odnose, uklanjamo prepreke, vježbamo privredu i administraciju za taj dan kada se granice potpuno uklone i postanemo članice EU.

CEFTA privrednicima otvara više mogućnosti za razvoj, a to se pokazalo ključnim i u periodu opće neizvjesnosti. Trgovina se ne zaustavlja, a time ni traganje za novim tržišnim mogućnostima.

Ovogodišnje predsjedavanje Crne Gore je vrlo ambiciozno i odnosi se na oblasti kao što su olakšanje trgovinom robama, prije svega voćem i povrćem, zatim na odluku koja se odnosi na priznavanje rezultata testiranja za stavljanje u promet industrijskih proizvoda, radi se i na olakšanju carinskih procedura.

U dijelu trgovine uslugama aktuelno je niz inicijativa, uključujući i one vezane za olakšanje elektronske trgovine, priznavanje kvalifikacija i ukidanje radnih dozvola. Radimo na uspostavljanju mehanizma za rješavanje trgovinskih sporova u CEFTA-i, kojim će se značajno doprinijeti kvalitetu provođenju sporazuma i tome da sve obaveze koje su preuzete budu primjenjivane na pravi način.

U proteklih 15 godina postavili smo čvrste temelje, a neke od osnovnih dostignuća vezane su za ukidanje carinskih stopa u trgovini proizvodima, olakšanje pravila za sticanje porijekla proizvoda kojima bi moglo da se trguje po preferencijalnim uslovima, usvojen je okvir za olakšanje trgovine, radilo se na digitalizaciji, uspostavljen je IT sistem kojim se olakšava i ubrzava razmjena informacija koje su značajne za administracije uključene u proces carinjenja.

Sve to smanjuje troškove i skraćuje vrijeme trgovine za kompanije, a za građane znači veći izbor proizvoda i usluga na tržištu po nižim cijenama. Budućnost regije je u EU, a saradnja unutar CEFTA-e je put ka tom cilju.