Fokus na korona zakonu
68

Đonlagić: Potrebno je subvencionirati minimalne plate i doprinose da bi se spriječili otkazi

N. V.
Foto: D. Ć./Klix.ba
Foto: D. Ć./Klix.ba
Ekonomski stručnjak i profesor na Ekonomskom fakultetu Univerizteta u Sarajevu Dženan Đonlagić poručio je da najvažniji strateški cilj cjelokupnog federalnog Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica u realnom sektoru mora biti podhitno zaustavljanje trenda otkaza radnicima.
"Fokus sada mora biti da se sačuva što je moguće više radnih mjesta u realnom sektoru ekonomije i ništa drugo u ovom kratkom roku. I to onih radnih mjesta u sektorima čije poslovanje je negativno pogođeno tj. uzrokovano širenjem

zaraze koronavirusa", rekao je on.

Finansijska potpora, kazao je, treba da ide samo prema onima koji su pogođeni korona virusom.

Obzirom na to da Zakonom nisu obuhvaćeni nezavisni radnici koji jesu poslali Vladi FBiH Inicijativu za uvođenje privremenih olakšavajućih mjera, Đonlagić je ukazao na to da je potrebno i na njih obratiti pažnju:

"Zakon bi sa dijelom mjera trebao uzeti u obzir i populaciju nezavisnih radnika koji su u kategoriji tzv. „freelancers“, jer su vjerovatno i oni pogođeni smanjenom potražnjom za njihovom intelektualnom uslugom, ili pak i gubitkom posla."

Objašnjava i kako utvrditi čije poslovanje je pogođeno virusom:

"Tako što zbroje ostvarene prihode za januar i februar 2020. godine, utvrdi se njihov prosjek, a onda da bi neko bio kvalificiran za potporu mora imati prihod recimo u aprilu manji za 20% pa i više u odnosu na prosjek prihoda iz prva dva mjeseca tekuće godine. I tako za svaki naredni mjesec! Ovim će se vrlo jasno znati koje djelatnosti i njihov ekonomski pad su posljedica širenja zaraze izazvane korona virusom i samo ti, što je i pošteno, trebaju dobiti finansijsku injekciju."

Prema tekstu Prijedloga Zakona koji je usvojila Vlada FBiH i koji je sada javno dostupan, kazao je kako mu se "čini da gore navedeni cilj nije maksimiziran do kraja odnosno samo je polovično ostvaren":

"Prijedlog predviđa subvencioniranje, ali čega? Samo onog dijela ličnog dohotka (plate) koji se odnosi na pripadajuće doprinose za obavezna osiguranja (penziono, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti). Ovdje će se desiti da će se javna sredstva iz Budžeta FBiH samo redistribuirati preko doprinosa i ponovo vratiti u državnu kasu kao takva."

Kako bi se strateški cilj maksimizirao nužno je uložiti još malo napora da se dođe do rješenja da se sprovede sljedeća mjera, a to je subvencioniranje minimalnih plaća i pripadajućih doprinosa svim radnicima iz realnog sektora, poručio je Đonlagić.

"Dakle, da u ovom kratkom roku, na primjer naredna tri do četiri mjeseca Budžet Federacije BiH, pa i kantonalni budžeti (neka urade rebalanse za 2020.), zajedničkim finansijskim resursima pokriju i minimalnu platu i pripadajuće doprinose."

Ako je Vlada FBiH spremna da subvencionira doprinose u iznosu od 244,85 KM mjesečno po svakom zaposlenom, onda neka se subvencionira i iznos minimalne plate oko 406 KM iz najavljenog „Stabilizacionog fonda“, kategoričan je on.

Kazao je kako nema smisla da se iz „Stabilizacionog fonda“ finansiraju naknade za nezaposlene koji će zbog otkaza završiti na evidenciji kantonalnih Službi za zapošljavanje, te preporučio da je ipak bolje da se subvencionira minimalna plata sa svim doprinosima kako radnici ne bi ni dobijali otkaze.

"U protivnom, mogla bi uslijediti lavina novih otkaza sa mnogo jačim intenzitetom u odnosu na prethodnih nekoliko sedmica", rekao je.

Paralelno s ovim Zakonom, objasnio je da postoji potreba izrade strategije srednjoročnih ekonomskih mjera čiji bi fokus bio prvenstveno na zaustavljanju pada potrošnje tj. ubrizgavanja svježeg novca u privredu kako bi se potakla nova potrošnja.