Dok bh. dio aerodroma Željava još čeka registraciju, sav turizam je u hrvatskom dijelu
Željava je nekada bio najveći aerodrom na prstoru bivše Jugoslavije, a uništen je 1992. godine. Na pistama Željave koje se nalaze na području BiH vrijedno rade članovi Aero kluba "Željava", a podršku u svojoj ideji nedavno su dobili i od vlasti koja planira deminiranje ovog područja.
Bivši vojni aerodrom
Nakon primopredaje dijela bivšeg vojnog aerodroma Željava kod Bihaća, koji je dodijeljen AK "Željava" na period od deset godina, članovi Aero kluba "Željava" svakodnevno rade na unaprijeđenju i iskorištenju ovog potencijala. S obzirom da su u Republici Hrvatskoj smještene garaže i piste te stari avion koji je posebno interesantan turistima, na području BiH se nalaze dvije piste oko kojih se nalaze minska polja.
Član AK "Željava" Hamdija Mešić kaže da već četiri godine rade na sanaciji, da su zakrpili sve rupe koje su bile na pisti nakon miniranja 1992. godine i stavljanja istih van funkcije, ali i da je kompletan teren okolo miniran.
Također, naglasio je da su piste u funkcionalnom stanju, te da se čeka košenje trave i uređenje pista nakon deminiranja i uspostave letjelišta.
"Dobili smo kontejnere od EU koje ćemo koristiti za budući granični prijelaz. U jednom će biti Granična policija BiH, u drugom kancelarije kluba dok će treće biti iskorišten za zajedničke prostorije. Nedavno smo na inicijativu ministarstva sigurnosti BiH održali sastank sa Sašom Kecmanom i direktorom BHMAC-a Sašom Obradovićem te koordinatorom IOM-a Rozić gdje je predstavljen projekt BHMAC-a za deminiranje Željave. Dogovoreno je da IOM to finansira kao 'obavezu' Bihaću zbog migrantske krize, a čitav projekt košta oko 150.000 eura. Nakon deminiranja terena ulazimo u registraciju letjelišta", kazao nam je Hamdija.
Predsjednik AK Željava Dževad Mešić pojašnjava da avioni iz Evrope često stižu u Bihać te da trenutno slijeću na sportski aerodrom u Golubiću.
Generalna i ultralaka avijacija
"To je uglavnom generalna i ultralaka avijacija koja slijeće na sportski aerodrom Golubić dok se ne riješi status Željave. Mi smo do sada imali devet letjelica koje su došle u Bihać, a očekujemo ih još mnogo do kraja sezone", pojasnio je Dževad.
Da bi se stiglo do turističkog dijela Željave, odnosno, onog u Republici Hrvatskoj, potrebno je da se putuje nešto više od 20 kilometara, do graničnog prijelaza Izačić, a zatim do aerodroma u Hrvatskoj. Putovanje, ovisno o gužvi traje više od sat vremena, a fizička udaljenost jednog i drugog dijela aerodroma u BiH i Hrvatskoj je oko 300 metara. Na pitanje, kako bi se to moglo riješiti, odnosno, da se lakše organizuju turističke ture Željavom iz BiH u Hrvatsku i obrnuto, Hamdija nam je kazao da postoji način, ali da je potrebna volja.
"Do sada je praksa bila da idemo na GP Izačić jer ne postoji drugi način da dođemo hrvatske strane Željave. Pričali smo u ministarstvu sigurnosti na tu temu, da pokušamo napraviti privremeni granični prijelaz na letjelištu tako da bi ljudi, koji dođu s avionima, mogli doći u hrvatski dio piste. Mi imamo razumijevanje s naše strane, ali se to mora iskoordinirati sa Republikom Hrvatskom. Došli smo na ideju da ćemo ići u Hrvatsku, kod načelnika Plitvica, jer ovo područje pripada njima, pa da vidimo kako to možemo riješiti. Siguran sam da su zainteresirani za taj vid saradnje jer je i njima u interesu da se poveća turistička ponuda", dodao je Hamdija Mešić.
Na pitanje da li su građani Bihaća svjesni mogućeg potencijala Željave, nekada najvećeg aerodroma u Jugoslaviji, odgovorio je da iz godine u godinu ljudi prepoznaju trud, da imaju i podršku vlasti i kantona te privatnih firmi, ali i da sreća prati hrabre.
"Sve ide teško i svaki naredni korak je teži. Sreća prati hrabre, ali imamo i podršku od državnih ministarstava, Federacije BiH i vjerujem da bi registracija letjelišta trebala biti samo formalni dio kada se završi deminiranje", kaže Mešić.
Posjeduje dvije piste
Na kraju je zaključio da se 30 godina slušala priča kako Željava ne može biti ništa, da je blizu granice i da je nefunkcionalna te da su s radnicima prepoznali vrijednost projekta za koji im danas čestitaju na uliic.
"Potencijal je sada vidljiv svima. Ovo je za sad samo letjelište, a može postati i veći aerodrom jer posjeduje dvije piste. Pista 5 je dužine 1.300 metara, poletni dio 950 metara sa 15 metara širine te Pista 2 dužine 2.500 metara širine 24 metra, od čega je klub dobio 1.650 metara na upravljanje", zaključio je Mešić za kraj razgovora.
Zmajevi trenirali u Sarajevu, Barbarez ostao bez dvojice igrača za Nizozemsku
