Dokle je BiH u borbi protiv crnog tržišta duhana? Iz UIO podijelili planove za naredni period
U decembru 2024. godine, Skoplje je bilo domaćin regionalne konferencije u organizaciji Američke privredne komore (AmCham), a s cilјem jačanja i produblјivanja regionalnih veza među institucijama javnog i privatnog sektora kod efikasnog suzbijanja sive ekonomije.
Konferencija je okupila predstavnike iz cijele regije - iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, a obuhvatila je niz različitih aktivnosti, poput panel diskusija, predavanja te okruglih stolova, gdje se razgovaralo u potrazi za inovativnim rješenjima.
U ime bh. institucija učestvovali su Darko Ćulum, direktor SIPA-e, SIPA-e, Mirko Kuprešaković, direktor Granične policije BiH te Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO, koji je za Klix.ba podijelio svoje uvide o borbi protiv sive ekonomije, mišljenje o ulozi tehnologije te važnosti regionalne saradnje po pitanju ovog problema.
Kako biste ocijenili trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini kada je riječ o crnom tržištu duhana i duhanskih proizvoda?
Svjesni da nezakonita trgovina duhanskim proizvodima uzrokuje ogromne budžetske rashode, potiče sivu ekonomiju, pokreće organizovani prekogranični kriminal i potkopava inicijative javnozdravstvenih politika usmjerenih na smanjenje potrošnje duhanskih proizvoda, Uprava za indirektno oporezivanje BiH je u proteklom periodu dodatno pojačala napore i usmjerila aktivnosti na identifikaciju i eliminaciju svih oblika nezakonitog obavljanja djelatnosti.
To potvrđuje veliki broj uspješnih akcija te zapljena ogromnih količina duhanskih proizvoda, kako samostalno, tako i u saradnji s drugim policijskim agencijama (SIPA, Granična policija BiH, entitetski MUP-ovi).
Naprimjer, u toku 2024. godine provedena je operativna akcija "Market" koja je bila veoma uspješna i dala izuzetne rezultate. Tako je u 2024. godini, došlo do ozbiljnih povećanja oduzetih količina ilegalnih cigareta i rezanog duhana kao i njihovih vrijednosti, u odnosu na prethodne godine. Dok je u 2022. godini vrijednost oduzete robe iznosila 1.786.868 KM, u 2024. godini iznosila je 2.365.381 KM, što govori samo za sebe.
Pored duhana i duhanskih prerađevina, ovlaštena službena lica UIO su u toku godine oduzimala i mašine za punjenje cigareta, odnosno rezanje duhana. Ukupno su oduzete četiri takve mašine procijenjene vrijednosti cca. 72.000 KM.
Također, UIO je prikupila 118 podnesenih zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i izdala 136 prekršajnih naloga protiv pravnih i fizičkih lica, dok je nadležnim tužilaštvima podneseno 14 prijava za krivično djelo "Nedozvoljen promet akciznih proizvoda".
Svi ti napori rezultirali su, između ostalog, porastom prihoda i prikupljenih poreza, pogotovo akciza. Tome u prilog ide i činjenica da je došlo do porasta cijena na crnom tržištu duhana i duhanskih proizvoda, zbog čega su se razlike između cijena duhana i duhanskih proizvoda koje se prometuju na legalnom i ilegalnom tržištu - smanjile.
Aktivnosti na suzbijanju nedozvoljenog prometa duhana i duhanskih prerađevina, nastavit će se i u toku 2025. godine, o čemu je sačinjen operativni plan za provođenje akcije "Market 2". To ujedno predstavlja jedan od modaliteta usaglašenog i sinhronizovanog postupanja UIO usmjerenog na prevenciju, suzbijanje i sankcionisanje svih vidova pomenutih nezakonitosti učinjenih od strane izvršilaca, pojedinaca i grupa.
Koji su ključni izazovi s kojima se BiH suočava u borbi protiv nelegalne trgovine duhanom?
Kada je riječ o izazovima, prema UIO, nedovoljna kadrovska popunjenost, kao i materijalno tehnički resursi predstavljaju veliki problem kada je u pitanju borba protiv nelegalnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda. Također, izazov je i to što se nelegalna prodaja prebacuje u online sferu te je sve više virtuelnih trgovaca švercanim cigaretama.
U skladu sa djelokrugom svog rada, utvrđenim zakonskim ovlaštenjima te raspoloživim resursima, službenici UIO kontinuirano prikupljaju podatke na portalima gdje se vrši nelegalna prodaja robe od strane lica koji nemaju dozvolu za obavljanje te djelatnosti. Sprovode se aktivnosti u identifikaciji lica i vrsta roba koje se prodaju, kako bi se utvrdila njihova (ne)zakonitost te djelovalo u skladu s rezultatima.
Nezakonita trgovine putem interneta zahtijeva saradnju svih zakonodavnih i izvršnih organa kako bi akcije suzbijanja bile efikasne i uspješne te da bi se ovaj problem stavio pod kontrolu.
Također, došlo je i do pojave novih kategorija duhanskih proizvoda (e-cigarete, grijani duhanski proizvodi kao i nikotinske vrećice) o kojima je potrebno edukovati javnost, te prilagoditi zakonodavstvo u smislu oporezivanja ovakvih proizvoda.
Ne treba zanemariti ni slabu svijest građana o negativnim posljedicama kupovine nelegalnog duhana. Konzumiranje nelegalnih cigareta predstavlja dodatni rizik po zdravlje, jer se radi o cigaretama čije su porijeklo i sastav apsolutno nepoznati. Građani često ne vide kupovinu ovih proizvoda kao dio šireg problema te je potrebno ukazivati na negativan utjecaj koji on stvara.
Na koji način su inovativni pristupi i tehnologije o kojima se govorilo na konferenciji u Skoplju primjenjivi na problem sive ekonomije u BiH?
Inovativni pristupi i tehnologije u borbi protiv sive ekonomije podrazumijevaju upotrebu modernih alata i tehnika u otkrivanju ilegalnih pokušaja prodaje akcizne robe. Kao što sam spomenuo, nezakonita trgovina se velikim dijelom preselila na internet platforme. U tom kontekstu, neophodno je da se i službenici UIO opskrbe boljom opremom, kao i da se izvrše kvalitetne obuke korištenja takve opreme i alata, kako bi se još efikasnije suprotstavili sivoj ekonomiji i nelegalnoj prodaji akcizne robe.
Koliko je važna regionalna saradnja u borbi protiv ilegalne trgovine duhanom?
Regionalna saradnja je od velike važnosti. UIO je uspostavila saradnje za razmjenu operativnih informacija i podataka, što je od velikog značaja posebno ako se uzme u obzir činjenica da najveće količine cigareta bez markice (white cheap) dolazi iz susjednih zemalja, a što je u posljednje vrijeme slučaj i sa rezanim duhanom za pušenje te osušenim duhanom u listu.
Saradnja s carinskim administracijama zemalja u regiji se u proteklom periodu pokazala izuzetno efikasnom po pitanju sprečavanja krijumčarenja i nedozvoljene trgovine raznom robom, a zabilježeni su i značajni rezultati.
Koliko se digitalna i automatska obrada podataka koristi u BiH za praćenje i otkrivanje nelegalnih aktivnosti u trgovini duhanom? Kakvi su planovi za unapređenje ovog alata?
Uprava za indirektno oporezivanje koristi raspoložive resurse, s naglaskom na korištenje baza podataka i evidencija koje se vode u UIO, te na osnovu kojih se vrši praćenje i analiza podataka naplaćenih prihoda od duhana i duhanskih proizvoda na mjesečnom nivou, analiza koja uzima u obzir uvoz duhana i duhanskih proizvoda, uvoz sirovina, materijala i mašina koje bi se mogle koristiti u nezakonitoj proizvodnji cigareta te analiza izdanih akciznih markica i kontrola najvećih poreznih obveznika.
U narednom periodu, planiramo nastaviti vršiti daljnji razvoj i unapređenje kako postojećih, tako i novih alata, a sve u skladu s raspoloživim resursima.
Koliko znači podrška, poput one OLAF-a, u rješavanju ovog problema u BiH?
UIO sarađuje kako sa Evropskom kancelarijom za borbu protiv prevara (OLAF), tako i sa drugim međunarodnim organizacijama kao što su UNODC, UNDP, EXBS, INTERPOL, EUROPOL, SELEC po pitanju sprečavanja krijumčarenja svih vrsta roba tako i nedozvoljene trgovine duhanom i duhanskim prerađevinama.
Podrška se manifestuje kako kroz razmjenu podataka, tako i kroz tehničku i finansijsku pomoć (doniranje specijalističke opreme, edukacija službenika) i mnogo znači.
Koje specifične mjere ili strategije UIO planira implementirati kako bi se efikasnije suočila s izazovima crnog tržišta duhana?
UIO redovno usvaja strategiju poštivanja zakonskih propisa iz oblasti indirektnih poreza, a to podrazumijeva da će i 2025. godine učiniti sve da sve poreske obveznike upozna s obavezama koje imaju i olakša im njihovo ispunjavanje. S druge strane, analizom rizika ćemo sigurno detektovati one obveznike koji pokušavaju izbjeći primjenu zakonskih propisa iz oblasti indirektnih poreza, te će upravo takvi obveznici u tekućoj godini biti predmetom detaljnih kontrola i provjera.
Šta bi po vašem mišljenju bile ključne preporuke za bolje povezivanje državnih institucija, carinskih uprava i inspekcijskih službi u BiH?
Po mom mišljenju je to potpisivanje Memoranduma o saglasnosti za razmjenu operativnih informacija u realnom vremenu, održavanje zajedničkih sastanaka i planiranje provođenja zajedničkih operativnih akcija na domaćem nivou. Također, poseban osvrt treba biti na profiliranje sumnjivih pošiljki u kojima se krijumčari duhan i duhanske prerađevine te kreiranje zajedničkih radnih kontakt grupa, u kojima bi bili zastupljeni predstavnici svih agencija uključenih u borbu protiv nelegalne trgovine duhanom i duhanskim prerađevinama.
