Domaći proizvođači u Vilsonovom šetalištu: Od ovog posla nećete ostati gladni
Danas je svoje proizvode izložila Ćebira Kurtović iz Novog Travnika. Porodično se bave proizvodnjom meda, matične mliječi, a prave i kreme i losione, te čajeve za koje biljke skupljaju na planinama. Prije 20 godina su se odlučili da pokušaju napraviti prirodne preparate.
"Prvo smo kupili jednu košnicu pčela, sad imamo više od 100 društava. Danas imamo medove svih vrsta. Svi proizvodi su organski, radimo sa medom i organskim ljekovitim biljem. Bilje raste u humusu koje prerađuju kalifornijske gliste, tako da je sve zdravo. Nema hemije i dodataka", rekla je Kurtović za Klix.ba.
Nudi terapije za stomačne i želučane probleme, za psorijazu, za bolesti jetre, prostate, ali i losione za reumu, išijas, giht i kostobolju.
Kako prepoznati pravi med
Kurtović je istakla i da ljudi u Sarajevu prepoznaju organske proizvode, naročito oni srednjih godina i starije osobe. Pojasnila je i kako prepoznati pravi med.
"Odlika pravog meda je kristalizacija. Med mora kristalizirati. U ovo vrijeme, med koji je prezimio mora biti u kristaliziranom stanju. Predložila bih svim građanima da koriste organske i domaće proizvede", poručila je.
Bave se i proizvodnjom matične mliječi iz košnica.
"To je veoma zahtjevan, ali i unosan posao. Iz sto društava pčela nam treba dva mjeseca da se prikupe dvije i pol kile matične mliječi. To je veoma zahtjevno. Matična mliječ je supstanca koju ne može čovjek napraviti, već samo pčele hraneći maticu. Matičnu mliječ treba uzimati preventivno, za očuvanje zdravlja. Najbolje je preduhitriti neku bolest, a namijenjena je za poboljšanje imuniteta, i pomaže čak i osobama koje imaju leukemiju. Osobe koje su podvrgnute hemoterapijama trebaju uzimati matičnu mliječ kako bi lakše podnijele tretman", savjet je Ćebire Kurtović.
Tradicija proizvodnje Vlašićkog sira duga 150 godina
Da treba konzumirati domaće proizvode savjetovao je i Merzuk Mehić iz sela Mudrike na planini Vlašić. Njegova porodica se 150 godina bavi proizvodnjom sira.
"To je tradicija koja se prenosi s koljena na koljeno. Kažu da je sir poznat i dobar, a mušterije se vraćaju. Trudit ćemo se da nastavimo i da zaštitimo tradiciju", izjavio je Mehić.
Dodao je da za dobar sir nema tajne.
"Najviše na kvalitet sira utiče mjesto gdje ovce i krave pasu. Omladina nažalost nije zainteresovana za proizvodnju, ali se nadamo da ćemo održati tradiciju", rekao je Mehić i napomenuo da na njegovom štandu možete kupiti ovčiji, mladi kravlji i koziji sir, ali i dimljeni sirevi koji su manje masni.
Domaća proizvodnja za ekonomski oporavak zemlje
Jedan od izlagača koji je danas, iako je loše vrijeme svoje proizvode ponudio tek rijetkim prolaznicima na Vilsonovom šetalištu je Rašo Ćosović iz Ustikoline, koji se bavi organskom proizvodnjom hrane.
Rekao nam je da žele potrošače upoznati sa proizvodima i skrenuti im pažnju na kupovinu u tržnim centrima, gdje se domaći proizvodi stavljaju na zadnje police, a uvozni artikli se stavljaju naprijed.
"Pomažemo naše proizvođače i novac zadržavamo na našim prostorima, kupovna moć slabi i nastojimo zadržati ovo malo novca koji imamo u opticaju da pomognemo ekonomski oporavak naše zemlje", izjavio je Ćosović za Klix.ba.
Njegova sedmočlana porodica se bavi organskom proizvodnjom voća i povrća, sakupljanjem ljekovitog bilja, a u ponudi imaju i sokove, sušeno voće i povrće, ajvar i pinđur, sušeno voće, gljive, salamurene gljive, čajeve...
Ćosović je napomenuo da od ovog posla ne mogu biti gladni, ali i da se ne mogu obogatiti.
"Ovo je borba za preživljavanje, nažalost, političari žive, a mi preživljavamo", izjavio je.
Izlagači će domaće proizvode ponuditi od 3. do 9. maja, u sklopu obilježavanja Dana Kantona Sarajevo. Nadaju se ljepšem vremenu i boljoj posjeti.
Delić tvrdi: Novalićeva vlada je pripremala teren za koncesiju Međunarodnog aerodroma u Sarajevu
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
