"Prognoza rasta je realna s obzirom na to da su procjene za eurozonu i snažniji oporavak nakon imunizacije stanovništva optimistične, a samim tim naša zemlja koja je izvozno orjentirana i ovisna o inostranom tržištu će doživjeti blagi oporavak. Stopa od 2,8 posto nije velika i daleko je od one koja nam je potrebna da bi se vratili bar na stanje prije pandemije", izjavio je Egrlić za Fenu.
Prema najnovijim prognozama Evropske komisije, kako je dodao, najveći rast privredne aktivnosti u 2021. očekuje se za Španiju, Francusku i Hrvatsku. Za EU se predviđa rast BDP-a po stopi od 3,7 posto u 2021. godini i 3,9 posto u 2022. godini, a za eurozonu po stopi od 3,8 posto u obje godine.
"Posmatranjem tih izvještaja možemo zaključiti da i BiH može očekivati nastavak rasta BDP-a. Ovakva prognoza ne znači da se izlazi iz krize uzrokovane pandemijom jer mi imamo uslužne sektore koji su na rubu propasti, nego kao postepeni oporavak koji nose izvozno orjentirane kompanije i veća javna potrošnja" dodao je Egrlić.
Prognoze za postizanje ekonomskog rasta od 2,8 posto nisu uvjetovane nikakvim strukturalnim reformama, s obzirom da, kako je kazao Egrlić, naše kompanije često same nose teret i izbore se za opstanak o čemu svjedoči i njihovo djelovanje tokom zadnje svjetske ekonomske krize. Međutim, naglasio je, tačno je da bi ekonomske reforme u smislu olakšanja poslovanja, digitalizacije, restruktuiranje javnih preduzeća i drugo ubrzalo sam proces oporavka, te opravdalo pozitivna predviđanja.
Zvanični statistički podaci o rastu bh. izvoza u prva dva mjeseca ove godine ukazuju da su vidljivi prvi znaci oporavka bh. privrede.
"Projekcije na izvoz su opravdane jer su naše kompanije pokazale elastičnost na tržišne izazove, a metalski i drvoprerađivački sektor su najviše doprinijeli povećanju ukupnog izvoza. I ova kriza je jedan veliki izazov i sasvim je normalno ocijeniti da, ukoliko se nastavi pozitivno kretanje u smislu imunizacije i stavljanja pod kontrolu pandemije u svijetu, mi možemo očekivati rast izvoza obzirom da smo tako orjentisani. Međutim, predviđanja za oporavak najugroženijih sektora je dosta nezahvalan jer je ovisan o reakcijama odnosno mjerama vlada kroz programe pomoći i podrške privedi i stoga je teško vremenski predvidjeti kada ćemo se vratiti na pozicije prije pandemije", kazao je Egrlić za Fenu.