Ekonomija između očekivanja i realnosti: Šta donosi novi program oporavka i stabilizacije Vlade FBiH
Zlatko Hurtić, ekonomski stručnjak i savjetnik premijera Federacije Bosne i Hercegovine, za Klix.ba kaže kako je osnovni cilj programa osigurati postepeni oporavak ekonomije nakon pandemije, odnosno pozitivne stope ekonomskog rasta koje će pratiti potreban rast javnih prihoda radi redovnog izvršenja budžetskih obaveza, isplate uvećanih penzija i konsolidacije zdravstvenog sektora.
"Novouspostavljeni Garantni fond će osigurati povoljnije kreditiranje privrede u cilju rasta privatnih investicija, izvoza i očuvanja radnih mjesta, a u uvjetima očekivanog pada privatne potrošnje javnim investicijama će se potaći agregatna potrošnja. Snažnija podrška poljoprivrednoj proizvodnji treba osigurati manju ovisnost od uvoza i bolju pripremljenost u budućoj borbi protiv pandemije i sličnih stanja nesreće kao i fiskalna konsolidacija zdravstvenog sektora. Uspjeh ovog program ovisit će od toga koliko pored Vlade FBiH kantoni i općine budu fokusirane da sa svoje strane podrže iste ciljeve", pojašnjava on.
Hurtić je kazao i par riječi i federalnom korona-zakonu, kapitalnom aktu vlade za odgovor na probleme uzrokovane pandemijom, na koji bi se trebale nadovezivati druge mjere, pa i ovaj program.
"Obzirom da je zakon još u primjeni dosadašnji efekti su ohrabrujući. Zdravstveni sektor je u najvećem dijelu uspješno stavio pandemiju pod kontrolu, a poslodavci su pokazali visok stepen društvene odgovornosti jer je samo nekoliko kompanija u okruženju otpustilo više radnika nego se to desilo u cijeloj FBiH. Pored toga bankarski sektor je pružio bitnu podršku stanovništvu i privredi. kroz moratorij na otplatu kredita. Bilježi se smanjenje nezaposlenosti, a javni prihodi rastu", smatra Hurtić.
Podrška svih nivoa vlasti
Penzioni fond je nesmetano funkcionirao, dodaje, redovno su isplaćivane invalidnine i druge budžetske obaveze.
"Očekivanju su da će u narednom periodu kantoni i općine putem transfera od oko 250 miliona KM iz budžeta FBiH pružiti dodatnu podršku, prije svega privredi čime bi se značajnije podržali ciljevi tzv. korona-zakona", zaključio je on.
Aner Žuljević, ekonomista i zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, za Klix.ba kaže kako se uopće ne slaže s vladom kada su u pitanju njihove ocjene ekonomskih posljedica korona krize, kao ni procjene efekata planiranih mjera u smislu vremenskog okvira oporavka.
"Jasno je da kad pogledate ocjene svih relevantnih međunarodnih faktora imamo očekivanu procjenu gubitka BDP od 5 posto ili oko 1,7 milijardi KM, gubitka radnih mjesta oko 20.000, gubitka javnih prihoda od oko 1 milijardu KM, procjenu pada doznaka od dijaspore oko 1,5 milijardu KM, procjenu siromaštva oko 10 posto stanovništva, od čega oko 5 posto radničkog siromaštva što predstavlja izuzetno duboke, složene i kompleksne posljedice dok nam premijer sa konferencije za medije saopćava kako je propadanje ekonomije bilo manje nego što je pretpostavljao", smatra on.
Pretpostavljam da je mislio na svoj privatni biznis koji vodi iz vlade sa partnerom, nastavlja Žuljević, pa se često zanesu u ocjeni njihovog privatnog i društvenog ekonomskog stanja većine građana FBiH koje je dramatično povoljnije u njihovu korist.
"BiH je u ekonomskom padu kroz drugi kvartal 2020. godine i nastavkom tog pada u trećem kvartalu je u recesiji, koja će trajati sigurno do kraja godine, nakon čega bi u 2021. mogao uslijediti oporavak i izvlačenje iz recesije ukoliko adekvatno odgovorimo sa objektivnim, ciljanim, nekorumpiranim i brzo realiziranim mjerama. U neformalnoj ekonomiji koja se procjenjuje na oko 30 posto ekonomije BiH ili oko 240 hiljada osoba najveći dio njih se nalazi van tržišta rada, nisu ni prijavljeni, nemaju osiguranje, niti imaju redovne plaće, a mnogi, iako imaju dob za penziju, ne mogu to pravo ostvariti zbog nedovoljnih godina radnog staža", dodao je.
Nivo minimalne plaće ne omogućava preživljavanje, dodaje, a da ne govorimo o tome koliko će biti negativan utjecaj pada novčanih doznaka dijaspore koja se sama našla u situaciji da apsorbira efekte krize u zemljama imigracija.
"Vladini stavovi i u programu se nažalost najvećim djelom baziraju na potrebama svakodnevnog političkog pragmatizma, a ne ozbiljnim ekonomskim analitičkim podlogama kao osnovama za stručnu i otvorenu društvenu raspravu u cilju objektivnog kreiranja spektra neophodnih mjera. Aktuelna vlada kroz pregled svojih mjera pokazuje da još nije shvatila kako ekonomska kriza ne pogađa sve jednako kada su u pitanju društvene grupe, a ni sektorske specifičnosti ekonomije. Prvo za realizaciju svakog programa mjera preduslov je stabilan politički ambijent, a svima je jasno da mi imamo vladu u tehničkom mandatu, premijera opterećenog aferom 'Respiratori' i nikad lošijim odnosom koalicionih partnera", kazao je.
Skromne mjere, a implementacija kasni
Oba doma parlamenta gotovo da ne rade, nastavlja on, a većina mjera koja je predviđena zahtjeva usvajanje zakona i izmjene postojećih sto ne ulijeva gotovo nikakav optimizam.
"Potrošački i poslovni pesimizam je rezultat objektivnog ekonomskog stanja i nesposobnosti i korumpiranosti vlasti. Program je sastavljen od kombinacija različitih mjera koje su nažalost trebale biti predmet ove vlade u prve dvije godine mandata, a sad nam se ponovo prodaje magla kako će se sve ovo u ovakvim kompleksnim političkim odnosima realizirati sinhronizirano u narednih 15 do 18 mjeseci. Vlada predlaže skromne mjere, usvaja ih presporo, neefikasna je u njenim implementacijama, a u prilog svemu tome govori traljavost u implementaciji korona-zakona kako na FBiH tako i na kantonima", kazao je.
Nastavak zacrtane politike intervencija kroz program stabilizacije jasno pokazuje da vlada dominantno vidi u javnom sektoru generatora oporavka i ekonomskog rasta, dodaje, kako nažalost je sve to u direktnoj suprotnosti sa ekonomskom realnošću u BiH, stoga je potrebno reprogramirati vladine intervencije u pravcu pružanja veće podrške privatnom sektoru za pokretanje oporavka i socijalnim intervencijama za nezaposlene i ostalim ugroženim dijelovima društva.
"Predominantno naglašavanje garantnog fonda kao aktivne mjere je samo dokaz da ova vlada ne razumije suštinu i dubinu krize, pogotovo u činjenici da je ogromna razlika između javnog i privatnog sektora u racionalnosti odluka za zaduživanje. Nevjerovatno je da u šestoj godini mandata najavljujete unapređenje poslovnog ambijenta, povećanje stepena konkurentnosti privrede i povećanje otpornosti ekonomije uz ubrzanu aktivaciju javnih investicija, a u prethodnih pet godina mandata ste upravo u tim oblastima najgore ocjenjeni od svih relevantnih međunarodnih ekonomskih faktora", smatra on.
Znači ova vlada je nekredibilna i nevjerodostojna za takve vrste obećanja kroz bilo kakav program mjera, nastavlja, jer svi mi znamo da nama treba kombinacija javne potrošnje, javnih investicija koje treba pratiti privatna potrošnja da bi omogućili povratak na nivo rasta ekonomije od prije proglašenja pandemije, ali za sve to prije svega treba stabilan politički ambijent, odgovorna vlada, kvalitetne mjere i pojedinci neopterećeni kriminalom i korupcijom.
"Mi nažalost u ovom momentu nemamo ništa od toga. Zanemarivanje činjenice da je veliki broj ljudi bio neformalno zaposlen u sivoj zoni i dugoročno nezaposlenih vodi nekontroliranom siromaštvu s jačanjem socijalnih pritisaka s kojim će se vlada nažalost vrlo brzo morati suočiti", zaključio je Žuljević.
Pandemija koronavirusa u Federaciji BiH smanjila je broj zaposlenih za oko 28 hiljada, a taj broj oporavio se od početka maja nakon ublažavanja restriktivnih mjera. U ovom entitetu problem usložnjava brojnost i nesihroniziranost nivoa vlasti koji svi imaju nadležnosti i mogu utjecati na ekonomski sektor.
Barbarez: Pokušavao sam da sakrijem koliko me je sve boljelo, volim ovu državu
