Energetska zajednica usvojila dokument o nezavisnosti od Rusije, među ministrima bio i Košarac
Ministarsko vijeće Energetske zajednice usvojilo je ciljeve za 2030. godinu za smanjenje potrošnje primarne i konačne energije, ubrzanje korištenja obnovljivih izvora energije i smanjenje emisija stakleničkih plinova kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2050. godine na današnjem sastanku u Beču pod predsjedanjem Ukrajine.
Ministri su usvojili i novi elektroenergetski paket koji će omogućiti potpunu tržišnu integraciju ugovornih strana Energetske zajednice u evropsko tržište, na temelju načela reciprociteta, koji će podržati široku integraciju obnovljivih izvora energije i postupno ukidanje uglja. Također su razgovarali o koordinaciji mjera za osiguranje opskrbe energijom i rješavanju utjecaja skoka cijena.
Jedan od ciljeva koji je usaglašen je i postizanje nezavisnosti od ruskog energetskog ucjenjivanja naveli su iz Energetske zajednice.
"Ruski rat i energetski teror protiv Ukrajine pokazali su da su ovi ciljevi još važniji nego ikad prije. Unatoč svim izazovima, mi smo kao Zajednica uspjeli napredovati na sva ta tri ključna prioriteta. Siguran sam da će ova godina ukrajinskog predsjedanja biti zapamćena kao godina u kojoj je Europa postigla nezavisnost od ruske energetske ucjene. Potičem nadolazeće albansko predsjedništvo da nastavi neumorno raditi prema ovim ciljevima," kazao je ministar energetike Ukrajine German Galušćenko.
Sastanku je prisustvovao ministar Košarac čija se stranka SNSD i stranački lider Milorad Dodik zalažu za čvrste ekonomske i energetske veze sa Rusijom, te želi izgradnju plinovoda koji bi dodatno povećao ovisnost o ruskom plinu. Zaključci Energetske zajednice su u suprotnosti sa politikom stranke koje je Košarac član.
Ministri su se složili s nacionalnim ciljevima obnovljivih izvora energije koji iznose ukupni cilj Energetske zajednice od 31,0 posto energije iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji energije do 2030. godine.
Kako bi potaknuli energetsku učinkovitost i uštedu energije, složili su se ograničiti količinu potrošnje primarne energije na 129,88 Mtoe i količinu finalne potrošnje energije od 79,06 Mtoe na razini Energetske zajednice.
Također, su se složili ograničiti ukupne emisije stakleničkih plinova za Energetsku zajednicu na 427,64 miliona metričkih tona ekvivalenta ugljičnog dioksida do 2030. godine, što predstavlja smanjenje od 60,9 posto u odnosu na razine iz 1990. godine.