Goražde je lider BiH po izvozu, a istovremeno i najsiromašniji kanton
"U cijeloj državi BIH je manje izvezeno roba i pokrivenost izvoza uvozom je 59 posto, a 55 na nivou FBiH. Kanton Goražde je napravio suficit u razmjeni roba sa inostranstvom u iznosu od 70 miliona maraka, povećao je izvoz na zahtjevno tržište SAD, Evropske unije, zemalja Sjeverne Afrike i Bliskog istoka, proširio prodaju roba i mi izvozimo u ovoj godini u 58 država svijeta", kaže Dževad Terović, predsjednik Privredne komore ovog kantona.
Uz ovaj jedini pozitivan rezultat u BiH ostvarile su ekonomske regije u RS-u, Trebinje i Doboj, znatno niže u odnosu na Goražde, dok u FBiH svih devet kantona imaju negativnu platnu bilansu u razmjeni roba sa inostranstvom.
"Naš kanton za devet mjeseci na svakih 100 KM uvezenih roba i usluga izvezao je 188 KM", pojašnjava Terović.
Teret ustavnih nadležnosti
Paradoksalno, ali to ne znači brži rast i razvoj niti se postojećom proizvodnjom i stvaranjem nove vrijednosti mogu pokriti sve ustavne nadležnosti, zbog prevelikog tereta koji je na 'plećima' kantona Goražde kao najmanjeg po broju stanovnika u FBiH i devetog po površini.
Primjerice samo za potrebe obrazovanja izdvaja se trećina izvornih prihoda kantona, dok s druge strane broj učenika stalno opada što utiče na koeficijent izračunavanja pripadnosti javnih prihoda. Dodaju li se tome loši socio-ekonomski pokazatelji, nizak standard i najniže plate, posebno u prerađivačkoj industriji, ne čudi što Goražde napuštaju cijele porodice u potrazi za boljim životom, a do sredine novembra boravak ovdje odjavilo je 330 osoba.
"Sa ovim potencijalima ljudi koji žive, rade i troše ovdje sve te prevelike ustavne nadležnosti nije moguće finansirati pa smo prisiljeni da svake godine molimo Vladu FBiH da ovaj kanton podrži, a da zaposlene dovedemo bar u prosječan standard FBiH. To vlada ne bi smjela dozvoliti i zato hitno treba promjeniti Zakon o pripadnosti javnih prihoda po kojem porez na dobit Pošte, Elektroprivrede, telekoma, banaka, osiguravajućih društava, mikrokreditnih organizacija, igara na sreću u cijelosti pripada FBiH, a ne lokalnoj zajednici gdje se ostvaruje prihod", ističe Terović.
Federacija uzima više nego što vraća
Sjedišta vodećih kompanija su u drugim bh. gradovima ili Sarajevu gdje se u stoprocentrnom iznosu ubire porez na dobit te se samo po ovom osnovu iz Goražda odlijevaju ogromna sredstva.
"Drugi problem što se u poreskom bilansu priznaju tzv. konsolidovani bilansi koji dozvoljavaju da mjesto plaćanja poreza na dobit bude mjesto registracije pravnog lica. U Kantonu Goražde imamo Bingo, CM, DM, Škafa, I ostale, a da se porez plaća tamo gdje je dobit ostvarena dobili bi više sredstava nego što vraća FBiH godišnje", kaže Terović.
Dodaje kako se preko 80 posto ukupnih prihoda iz oblasti robnog prometa ne evidentira u Goraždu.
"Mi ne znamo koliki je prihod u trgovinama, to neko drugi zna, a mi imamo jeftinu radnu snagu u oblasti trgovine I ugostiteljstva što ovi veliki, koji imaju dijelove pravnih lica ovdje, koriste jer im to stvara veću dobit i oni idu u investiranje van područja BiH. Prvo ove dvije stvari treba regulisati", smatra Terović.
Ukoliko se vlasti ozbiljno ne pozabave ovim problemima, dugoročno će imati mnogo veće, smatra on.
"Ako je FBiH dala kantonima nadležnosti onda mora propisati realne i očekivane izvore prihoda koji će finansirati tu oblast. Mi iz skromnih sredstava finansiram obrazovanje, socijalu, bezbjednost, ostaje nam malo sredstava za investiranje. Na taj način ne možemo imati ni prosječan razvoj kao u FBiH. Također, naša privredna društva odlične rezultate ostvaruju po mnogo nepovoljnijim uslovima u odnosu na konkurente iz BiH, a ne Japana ili Kine, Koreje. Koliko vremena će proći dok prvi kamioni iz Goražda krenu putem kroz tunel. Ta dinamika mora biti ubrzana jer se plašim da ne bude kasno i da građani zbog lošeg standarda ne napuste ovo područje. Ako nemaš ljude, džaba je sve. Malo stručnjaka se vraća u Goraždu i ako se nastavi demografski sunovrat niko to neće moći spasiti", ističe Terović.
Neiskorišteni resursi
Dodaje kako situacija od nadležnih zahtjeva hitne mjere, a jedan od načina je stavljanje u funkciju glavnih resursa kojima raspolaže ovo područje.
"Prema procjeni stručnjaka naše šume vrijede gotovo jednu milijardu, a mi nemamo ni jedan stepen prerade na bazi drveta. Nikakve koristi nemamo od rijeke Drine već nam milioni maraka protiču ili mineralne sirovine u općini Foča. Te resurse moramo iskoristiti, povećati broj zaposlenih i prihode. Od vlade i gradske uprave očekujemo da nađu način kako najracionalnije iskoristiti ono što nam je priroda ostavila jer mi imamo dobre ljude, stručnjake. Imamo teškoće, ali i načina da se popravi standard ljudi ovdje", zaključuje predsjednik Privredne komore BPK Goražde.
