Gradačačku šljivu treba upakovati u suvenir i pretvoriti u turistički brend
Za sve njih će do 27. augusta blizu 300 izlagača iz naše i zemalja regije te Austrije, Češke, Mađarske, Turske i Njemačke predstaviti svoj proizvodni asortiman.
Osim izložbenog dijela, bit će održan i niz stručnih predavanja i prezentacija iz oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije.
Inače, ovaj sajam se ne održava sasvim slučajno u spomenutom gradu. Naime, Gradačac je već dugi niz godina prepoznatljiv dio BiH upravo po šljivi, čiji je kvalitet prepoznat širom Europe, posebno u Njemačkoj.
Šljiva prve rezultate daje u osmoj godini
Uzgoj šljive mukotrpan je posao u koji je pored određenih novčanih sredstava potrebno uložiti i velike ljudske napore, a prvi rezultati nakon pokretanja biznisa vidljivi su u prosjeku za osam godina.
Uzgojem šljive se već 15 godina bavi i porodica Latifović iz Gradačca.
"Svaki posao u poljoprivredi je zahtjevan, naporan i težak, a isto tako je i u šljivarstvu, gdje se pravi rezultati mogu vidjeti u osmoj godini od podizanja zasada. Sa tri-četiri dunuma zasada se ne može očekivati nekakvo bogatstvo, ali s jedni hektarom, uz kvalitetan rad, možete imati dobru zaradu", kazao je u razgovoru za Klix.ba Ibrahim Latifović.
U našoj zemlji trenutno su najzastupljenije dvije vrste šljiva, odnosno takozvana "ljepotica" i stenli, a naš sagovornik smatra da bi trebalo aktivno raditi na uvođenju novih sorti, kao što je prezenta, a za koju se može postići i najbolja cijena.
Ovo voće se koristi u brojne svrhe, a Latifović naglašava da šljiva u svježem izdanju na tržištu može postići najbolju cijenu.
"Svaka ostala dorada ili prerada daje mnogo nižu cijenu. Sve ono što je oštećeno ili ne daje potrebne rezultate moglo bi ići u preradu i proizvodnju džemova i pekmeza. S druge strane, ako imamo slabu izlaznu cijenu, odnosno blokadu minulih godina zbog nepotpisivanja SSP-a, naši poljoprivrednici su bili prinuđeni da šljivu daju za rakiju. Nažalost, to nije rješenje", smatra on.
Šljivu nametnuti kao turistički proizvod
S druge strane, vršilac dužnosti voditelja Turističke zajednice TK Miralem Mešković smatra da se gradačačka šljiva itekako može nametnuti kao turistički proizvod koji bi donio veliki profit.
"Ovo je brend koji je potrebno nastaviti koristiti u onom pozitivom smislu, koristeći momente, odnosno nove alate koji su na usluzi putem interneta, kao što su društvene mreže. Gradačac je poveznica sa šljivom i njenim proizvodima koji se mogu upakovati i biti veoma kvalitetni", navodi Mešković.
Smatra da je šljivu potrebno "upakovati" i u turistički suvenir, što nedostaje na ovom području.
"Tako bismo dobili i na kvalitetu pružene turističke usluge. Kilogram šljiva u izvornom obliku košta marku ili dvije, ali ako ga upakujemo u ugostiteljski, odnosno turistički proizvod, koji bi bio na trpezama restorana i hotela, postigli bismo cijene od 20 ili 30 maraka", smatra on.
Pored promocije šljivarstva, odnosno voćarstva, Sajam šljive u Gradačcu nudi i mogućnost predstavljanja i svih ostalih grana poljoprivrede i prehrambene industrije.
Značaj ovog sajma prepoznao je prije nekoliko godina i Simo Mojsić iz Šamca koji se od 1982. godine bavi pčelarstvom. Danas je vlasnik Pčelinjaka Mojsić koji svoje proizvode plasira širom naše zemlje.
"Proizvodnja zavisi od godine, a ova je bila veoma loša. Podbacila je u svakoj paši, ali, može se preživjeti. Ovo je jedna dobra dopuna kućnom budžetu, tako da se s nekom mnogo ozbiljnijom proizvodnjom od 300 i više društava može živjeti skromno", istakao je Mojsić.
Prilika za nove kontakte
Sajmovi su, smatra on, odlična prilika za uspostavljanje novih kontakata, ali i sklapaje dogovora s klijentima.
"Ovdje budete viđeni i primijećeni i ljudi vas traže. Trenutno imam plasman proizvoda u jednom velikom trgovinskom lancu, a kupcima smo na raspolaganju i na kućnom pragu. Sami sebi tražimo tržište", rekao nam je Mojsić.
Direktor Gradačačkog sajma Hašim Šabanović kaže da ova manifestacija u cilju održavanja visokog nivoa kvaliteta, stručnih predavanja i spajanja poljoprivrednika iz godine u godinu ulaže trud kako bi privukla što veći broj domaćih i stranih izlagača, s naglaskom na poljoprivrednu proizvodnju i mehanizaciju.
"Razradili smo koncepciju kako da se prilagodimo novonastaloj situaciji te da sajam ostane živ. Ovo izdanje koje je pred nama ponovo je popunjeno, neće biti vidljivih promjena, a bit će upriličene i prezentacije najnovijih tehnologija u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, zatim predavanja i brojni drugi sadržaji kako bi posjetitelji i izlagači mogli otići zadovoljni", istakao je on.
Ovaj sajam, kako se moglo čuti na svečanom otvorenju, predstavlja idealnu priliku poljoprivrednicima u njihovom istraživanju, prezentaciji i primjeni najnovijih strojeva i tehnologija koje su od neprocjenjivog značaja za poljoprivrednu proizvodnju u našoj zemlji.
Čast da Gradačački sajam proglasi otvorenim pripala je premijeru FBiH Fadilu Novaliću koji je u svom obraćanju rekao da ova smotra otvara mogućnost da se na jednom mjestu okupe svi akteri u poljoprivrednoj proizvodnji.
"Lično, ovakve događaje vidim kao mogućnost da razgovaramo o potencijalima naše poljoprivrede, neophodnim promjenama i načinima kojima možemo podstaći napredak", rekao je on.
I ovogodišnje izdanje sajma, naveo je premijer FBiH, je pokazatelj da ljudi iz Gradačca vrijedno i uporno rade i ne odustaju od svoje vizije.
Potcrtao je i da je naša zemlja pored šljive prepoznata i u proizvodnji maline, a odnedavno i smilja.
"Polako se profiliramo u onim proizvodnima koji nisu primjereni našim geografskim prilikama i svjetsko tržište nije pretjerano zasićeno njima. Gradačački sajam je najbolja prilika da promoviramo domaću šljivu, a tako i cjelokupnu poljoprivredu", zaključio je on.
