"Ovaj korak neće biti dovoljan, posebno kad govorimo o subjektima kojima je zabranjena djelatnost, subjektima koji se suočavaju s padom prometa od 50 i više posto", smatra Halilbašić.
Prema njegovom mišljenju efekti bi mogli biti značajniji kad bi se u cijelu ovu priču u ozbiljnijoj mjeri uključili i niži nivoi vlasti kao što su kantoni i lokalne zajednice, koji bi, smatra Halilbašić, trebali pristupiti ozbiljnim rebalansima budžeta.
"Podržavam zahtjeve koji se tiču proširivanja kriterija za one koji mogu da apliciraju za sredstva koja je predvidjela Federacija, kako bi se što je moguće veći broj subjekata kojima je potrebna pomoć zaista uključili", kazao je direktor Ekonomskog instituta.
On je istakao da je situacija takva da treba pokazati mnogo više solidarnosti prema situaciji u kojoj se našao privatni sektor.
"Treba da se nađe prostora kako da se postignu masimalne uštede. Kako u budžetima tako i u javnom komunalnom sektoru. Da ne bismo izošli iz krizne situacije s akumuliranim dugovima", kazao je Halilbašić dodavši da će u drugoj polovini godine biti potrebni značajni resursi kako bi ekonomiju punom snagom gurnuli naprijed.
Počeo Drugi projekat podrške zapošljavanju za mlade, dugotrajno nezaposlene i ranjive kategorije u FBiH
Odlični rezultati Ginexa u sjeni povrede radnika, Turković: Ljudski resursi su naša pokretačka snaga
