"U ovoj godini treba imati jasnu viziju i strategiju razvoja, efikasan sistem koordinacije i sektorske prioritete u koje treba ulagati", navodi Hasić u intervjuu Srni.
On ocjenjuje da su potrebni: stabilan politički i pravni sistem, niske poreske stope uz podsticaj reinvestiranja dobiti, efikasna administracija, te radna snaga - sposobna, kvalifikovana, edukovana i adekvatno plaćena za svoj rad.
Posebno je važna podrška domaćoj proizvodnji, ukoliko se želi poboljšati spoljnotrgovinska razmjena.
Prioritet nadležnih institucija, kratkoročno gledano, u 2015. godini mora biti: rješavanje pitanja izvoza mlijeka u EU, ali i drugih proizvoda poput mesa, peradi, jaja, krompira, smatra Hasić.
Prema njegovoj procjeni, otklanjanje prepreka na putu BiH prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji jedan je od izazova, kao i harmonizacija propisa.
Hasić, direktor Instituta za edukaciju u Vanjskotrgovinskoj komori, smatra da se tek nakon reformi mogu očekivati velike investicije, veći interes za ulaganja, racionalna i efikasna upotreba donatorskih sredstava, manja nezaposlenost, razvoj i bolji standard građana.
"Bez izgradnje povoljnog poslovnog okruženja, sve inicijative koje dolaze preko donatorskih konferencija imat će manji sinergijski učinak za ekonomiju BiH", navodi on.
Hasić upozorava da su dosadašnji pokušaji da se zaduživanjem osigura funkcionisanje sistema doveli BiH do granice prezaduženosti i povećanja rizika od servisiranja obaveza.
Prema njegovim riječima, sada svako svakome duguje, jer firme, redovne platiše, bez obrtnih sredstava u vidu kredita i same postaju dužnici, čime se stvara lančana reakcija.
"Pri blokiranju računa zbog neplaćanja prioritet imaju banke i poreske uprave, pa tek onda privrednici. Ključni problemi i dalje su nizak nivo proizvodnje, posebno one izvozno konkurentne, kao i loša struktura izvoza", pojašnjava Hasić.
U 2015. godini napori moraju biti usmjereni na otklanjanje ključnih dispariteta između proizvodnje i potrošnje, domaće štednje i nivoa neophodnih investicija, smatra Hasić, koji naglašava da se stvara jaz koji se pokriva zaduživanjem, razvijenih i nerazvijenih regiona.
Hasić za Srnu ukazuje na dramatičan pad priliva stranih investicija u ovoj godini u odnosu na prethodni period.
"Pad stranih investicija u BiH, u prosjeku, dvostruko je veći od bilo koje zemlje iz okruženja, a pad stranih investicija rezultat je neuspješne ekonomske politike, jer se ne popravlja poslovno okruženje", procjenjuje Hasić.
