Utvrdit će kriterijume
24

HDZ tražio da općine samostalno odlučuju o neradnoj nedjelji, ali će im ipak trebati odobrenje od vlade

I. Sa.
Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba
Mnogo "prašine" u javnosti je izazvao jučer usvojeni Prijedlog zakona o unutrašnjoj trgovini u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH kojim se uvodi neradna nedjelja.
U zadnji tren, ugrađen je amandman koji omogućava općinama i gradovima da zatraže izuzeće od primjene članova zakona koji se odnose na neradnu nedjelju.

Zatim se u javnosti pojavilo dosta pitanja: kako će se odvijati ovaj proces, na koji način će se odlučivati o zahtjevima te da li bi moglo doći do diskriminacije i žalbi ukoliko se nekima odbije zahtjev.

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević za Klix.ba je naveo da će se ovaj zahtjev podnijeti Vladi FBiH putem Federalnog ministarstva trgovine.

"Ovo ministarstvo će na potpuno istim kriterijima, koji su bili i za donošenje neradne nedjelje, tražiti da se pojasni utjecaj na radnike, ekonomiju i lokalnu zajednicu kako bi se utvrdilo da li je to opravdano ili ne. Ne može to biti tek neka politička, predizborna kampanja", rekao je Hasičević.

Zakon donosi i važnu promjenu - prvi put se u FBiH uvodi tzv. trgovinski savjet.

"Tu će biti potpuno ista ekipa koja je radila i na donošenju zakona: resorno ministarstvo, sindikat, udruženje trgovaca (poslodavaca sektora trgovine) te akademska zajednica stručnjaka. Tako da ćemo mi, najvjerovatnije, poslovnikom, jasno odrediti kriterije i dokumente na osnovu kojih bi razmatrali zahtjeve lokalnih zajednica o izuzeću stava jedan, dva i tri člana 18", naveo je Hasičević.

Na taj način su, navodi on, eleminisane sve moguće zloupotrebe ili manipulisanja najčešće u političke svrhe.

"Imali smo amandman HDZ-a koji je tražio bezuvjetno da to lokalne zajednice mogu donijeti i bila je situacija ili će pasti zakon ili neće biti tako. Zvali smo onda i druge lokalne zajednice. To je bila specifičnost Orašja i drugih pograničnih općina koje žive od 'pogranične trgovine'... Ostavili smo mogućnost da ne ugrozimo ekonomiju određene lokalne zajednice, ali smo isključili ovim uvođenjem ministarstva kao posrednika bilo kakvu manipulaciju", pojasnio je Hasičević.

U zahtjevu će se navesti period i razlog. Na primjer, može se reći da je u pitanju sezona u Neumu i to se može odobriti u periodu u kojem se traži ili se može izmijeniti taj period.

Morat će i prije toga, znajući na način kako se glasa, imati saglasnost osnovnih subjekata - sindikat, trgovci i potrošači te s tim doći pred resorno ministarstvo i Vladu FBiH.

"Postoji i zabrana diskriminacije, uključe na u zakon. Najjednostavnije - ako primijetimo da postoji diskriminacija radnika, poslodavaca ili subjekata, odmah kažemo kroz savjet da se radi o diskriminaciji i odbijemo", dodaje on.

Recimo, zahtjev može podnijeti više općina da rade neki period u novembru i to je moguće. Ali, podcrtava on, ne mogu se nametati rješenja koja su manipulativna i komplikovala rad.

"Ne možete tržnom lancu koji ima 8.000 zaposlenih reći 'sutra ćeš morati raditi'. Ne mogu poslati danas, a da to bude za sutra ili iduću nedjelju", naveo je Hasičević.

Napomenimo i da je 31. oktobra zakazana sjednica Doma naroda FBiH kada bi prijedlog ovog zakona treba biti na redu. A ako se usvoji, što je vrlo moguće jer ima nezvaničnu većinu, ubrzo bi trebao biti objavljen u Službenom listu te bi u novembru mogao stupiti na snagu.