Hoće li Kina pomoći Rusiji da se izbori s posljedicama ekonomskih sankcija?
Kina i Rusija održavaju bliske veze posljednjih godina, a kineski lider Xi Jinping je 2019. nazvao ruskog predsjednika Vladimira Putina svojim "najboljim i najdražim prijateljem". Tokom Putinove posjete Pekingu prošlog mjeseca, dvije države su izjavile da njihovo prijateljstvo "nema granica".
Bilo je to prije nego što je Rusija započela rat u Ukrajini i bila pogođena neviđenim sankcijama zapadnih zemalja. Sada je sposobnost Kine da pomogne svom susjedu na teškom testu. Stručnjaci kažu da su mogućnosti Pekinga ograničene.
Trgovinska razmjena
"Kineski lideri hodaju po vrlo zategnutom konopcu prema Ukrajini", rekao je Craig Singleton, viši kineski saradnik u Fondaciji za odbranu demokratija, istraživačkom centru sa sjedištem u DC-u.
Peking nije požurio da pomogne Rusiji nakon što je njena ekonomija pogođena sankcijama iz cijelog svijeta. U srijedu je Guo Shuqing, predsjedavajući kineske regulatorne komisije za bankarstvo i osiguranje, rekao da zemlja neće učestvovati u sankcijama, ali nije ponudio ni olakšanje.
Ranije ove sedmice, kineski ministar vanjskih poslova razgovarao je sa svojim ukrajinskim kolegom i rekao da je Kina "duboko ožalošćena zbog sukoba" i da je njen temeljni stav po pitanju Ukrajine otvoren, transparentan i dosljedan.
Azijska banka za infrastrukturne investicije, razvojna banka koju podržava Peking, saopštila je u četvrtak da obustavlja sve svoje aktivnosti u Rusiji jer se "odvija rat u Ukrajini".
"Kineske komplicirane poruke sugerišu da će Peking nastaviti kriviti Washington i njegove saveznike za provociranje Rusije. Takvi potezi neće biti daleko od daljeg antagoniziranja Sjedinjenih Američkih Država zbog želje Pekinga da izbjegne potpuni slom u američko-kineskim odnosima", rekao je Singleton.
Tokom Putinove nedavne posjete Kini, dvije zemlje potpisale su 15 ugovora, uključujući nove ugovore sa ruskim energetskim gigantima Gazpromom i Rosnjeftom. Kina je također pristala da ukine sva ograničenja na uvoz ruske pšenice i ječma.
Prošle godine, 16 posto kineskog uvoza nafte dolazilo je iz Rusije, prema službenim statistikama. To čini Rusiju drugim najvećim dobavljačem za Kinu nakon Saudijske Arabije. Oko 5 posto kineskog prirodnog gasa je također stiglo iz Rusije prošle godine.
Rusija, u međuvremenu, kupuje oko 70 posto svojih poluprovodnika iz Kine, prema Petersonovom institutu za međunarodnu ekonomiju. Također uvozi računare, pametne telefone i automobilske komponente iz Kine. Xiaomi je, naprimjer, među najpopularnijim markama pametnih telefona u Rusiji.
Kina je također potpisala ruske banke sa svojim prekograničnim međubankarskim platnim sistemom (CIPS), sistemom kliringa i poravnanja koji se smatra potencijalnom alternativom SWIFT-u, belgijskom bezbijednom servisu za razmjenu poruka koji povezuje stotine finansijskih institucija širom svijeta.
Kina i Rusija dijele strateški interes u suprotstavljanju Zapadu, ali invazija na Ukrajinu stavila je prijateljstvo na kušnju.
Dok je Rusiji potrebna Kina za trgovinu, Peking ima druge prioritete. Druga najveća svjetska ekonomija je ruski trgovinski partner broj 1, na koji otpada 16 posto vrijednosti njene vanjske trgovine, prema proračunima CNN Businessa na osnovu podataka Svjetske trgovinske organizacije za 2020. godinu i podataka kineske carine.
Međutim, za Kinu je Rusija mnogo manje bitna: trgovina između dvije zemlje činila je samo 2 posto ukupnog obima kineske trgovine. Evropska unija i SAD imaju mnogo veće udjele. Kineske banke i kompanije također strahuju od sekundarnih sankcija ako imaju posla s ruskim kolegama.
"Većina kineskih banaka ne može sebi priuštiti gubitak pristupa američkim dolarima, a mnoge kineske industrije ne mogu sebi priuštiti gubitak pristupa američkoj tehnologiji", rekao je Thomas.
Prema Singletonu, ovi kineski entiteti "mogli bi se vrlo brzo naći pod pojačanim nadzorom Zapada ako ih se na bilo koji smislen način shvati kao pomoć u pokušajima Rusije da izbjegne sankcije koje predvode SAD".
"Prepoznajući da su kineska ekonomija i industrijska proizvodnja posljednjih mjeseci bili pod ogromnim pritiskom, kineski kreatori politike vjerovatno će pokušati uspostaviti delikatnu ravnotežu između retoričke podrške Rusiji, ali bez antagoniziranja zapadnih regulatora", dodao je.
Ove sedmice su se pojavili izvještaji da su dvije najveće kineske banke — ICBC i Bank of China ograničile finansiranje kupovine ruske robe, u strahu od kršenja potencijalnih sankcija.
Reuters je također u utorak izvijestio da je kineski uvoz uglja iz Rusije zastao jer kupci nisu mogli osigurati sredstva od državnih banaka zabrinuti zbog međunarodnih sankcija.
Alternativa SWIFT-u
Čak i ako Kina želi da podrži Rusiju u oblastima koje nisu predmet sankcija, poput energetike, Peking bi se mogao suočiti sa ozbiljnim ograničenjima, kažu stručnjaci.
"Finansijske sankcije koje je Zapad uveo Rusiji stavljaju značajna praktična ograničenja na odnose Kine s Rusijom čak i tamo gdje ih ne ograničavaju direktno", rekao je Mark Williams, glavni azijski ekonomista u Capital Economics.
Neki komentatori su sugerirali da bi kineski CIPS mogao koristiti kao alternativu od Rusije, sada kada je sedam ruskih banaka uklonjeno iz SWIFT-a. Međutim, CIPS je mnogo manjih dimenzija. Ima samo 75 banaka koje direktno učestvuju, u poređenju sa više od 11.000 institucija članica SWIFT-a. Oko 300 ruskih finansijskih institucija je u SWIFT-u, dok je samo dvadesetak ruskih banaka povezano sa CIPS-om.
Juan također nije slobodno konvertibilan i koristi se rjeđe od ostalih glavnih valuta u međunarodnoj trgovini. Na njega je otpadalo 3 posto globalnih plaćanja u januaru, u poređenju sa 40 posto u dolarima, prema SWIFT-u. Čak i trgovinom Kine i Rusije dominiraju dolar i euro.
"U praksi, budući da je CIPS ograničen na plaćanja u juanima, trenutno se koristi samo za transakcije sa Kinom. Malo je vjerovatno da će se banke u drugim zemljama obratiti CIPS-u kao SWIFT-u, dok je Rusija međunarodna parija", rekao je Williams.
Ni Kina ne može zamijeniti SAD u obezbjeđivanju ključnih tehnologija za potrebe Rusije.
Prošle sedmice, Bidenova administracija najavila je niz mjera za ograničavanje izvoza tehnologije ili strane robe napravljene američkom tehnologijom u Rusiju.
Rusija uglavnom uvozi jeftine kompjuterske čipove iz Kine, koji se koriste u automobilima i kućnim aparatima. I Rusija i Kina oslanjaju se na SAD za vrhunske čipove potrebne za napredne sisteme naoružanja.
"Kina sama ne može zadovoljiti sve kritične potrebe Rusije za vojsku. Kina nema proizvodnju najnaprednijih tehnoloških čvorova. Tako da se Rusija i Kina oslanjaju na druge zemlje dobavljače i, naravno, na američku tehnologiju kako bi zadovoljile svoje potrebe", rekao je visoki zvaničnik američke administracije na brifingu za medije prošle sedmice, prenosi Reuters.
To bi moglo navesti kineske tehnološke kompanije, posebno veće, da budu još opreznije u potencijalnim poslovima s Rusijom.
