Hoće li Putin u 2025. biti primoran da zaustavi pohod na Ukrajinu: Ekonomski kolaps ruši Kremlj iznutra
Ruska ekonomija se održala uprkos brojnim predviđanjima njenog neizbježnog pada otkako je zemlja pokrenula invaziju na Ukrajinu prije gotovo tri godine. U 2022. godini stručnjaci su prognozirali ekonomski pad od 10 posto do 15 posto i izolaciju Rusije od globalne ekonomije. U 2023. godini, glavni ekonomski problem bio je veliki deficit državnog budžeta izazvan embargom Zapada i cjenovnim plafonom na rusku naftu.
Međutim, nijedno od tih negativnih predviđanja nije se obistinilo: ekonomski pad u prvoj godini rata bio je marginalan, a budžet je ostvario čak i veće prihode od nafte nego što se očekivalo zbog visokih cijena i ruske "sjenovite flote" tankera.
Za narednu godinu, pesimistički ekonomisti predviđaju osiromašenje i rast cijena. Rat sve više pogađa najsiromašnije slojeve u Rusiji, rekao je ekonomista Igor Lipsits u intervjuu za Novaya Gazeta Europe, jer će mjere Centralne banke za borbu protiv galopirajuće inflacije - koje uključuju podizanje ključne kamatne stope na rekordnih 21 posto - neizbježno dovesti do manje robe i usluga, viših maloprodajnih cijena i pada realnih prihoda.
Spekulacije o tome koliko duboko je ekonomija zaglibila u problemima koji će "učiniti 2025. katastrofalnom" obično uključuju nabrajanje brojnih simptoma, uključujući rekordno visoku ključnu kamatnu stopu, inflaciju i pregrijavanje ekonomije.
Stvari će vjerovatno postati mnogo teže za Kremlj 2025. godine, predviđa Aleks Isakov, ekonomista Bloomberga za Rusiju i Srednju i Istočnu Evropu, jer Putin "više ne može garantirati i oružje i hranu".
Spekulacije o tome koliko duboko je ekonomija zaglibila u problemima koji će "učiniti 2025. katastrofalnom" obično uključuju nabrajanje brojnih simptoma, uključujući rekordno visoku ključnu kamatnu stopu, inflaciju i pregrijavanje ekonomije. Zanimljivo je da ove probleme priznaju i stručnjaci lojalni ruskim vlastima i nezavisni ekonomisti.
Međutim, simptomi su samo to, i borba protiv njih je besmislena ukoliko se osnovna bolest ne identificira i iskorijeni. Inflacija, pregrijavanje i neizbježno visoka kamatna stopa su samo posljedice trenutnih politika. Oni se ne bi pojavili da nije bilo masovne državne potrošnje, strukturalne orijentacije na vojno-industrijski kompleks, gubitka većine izvoznih tržišta i postepenog odsijecanja Rusije čak i od trgovine s "prijateljskim" zemljama.
Novaya Gazeta Europe je identificirala četiri osnovna rizika koja će prijetiti ruskoj ekonomiji u narednoj godini i dalje: mogućnost pada cijena nafte i gasa, nove sankcije, militarizacija ekonomije i stalna tehnološka degradacija.
"Buši, samo buši"
Prihodi od nafte i gasa čine skoro četvrtinu ruskog federalnog budžeta za 2025. Nafta je sada skupa - što ukazuje da cijene imaju "mnogo prostora za pad", rekao je Richard Konoli, direktor Eastern Advisory Group i saradnik Royal United Services Institute u Londonu, za Novaya Gazeta Europe, dodajući da bi pad cijena "mogla ubrzati odluka Saudijske Arabije da poveća proizvodnju". Dodatni rizik od nižih cijena dolazi od predizbornog obećanja Donalda Trumpa o politici "buši, samo buši", koja bi trebala povećati američku proizvodnju nafte.
Prema proračunima Sofije Donets, glavne ekonomistkinje ruske brokerske kuće T-Investments, ako ruska nafta košta manje od 50 dolara (48 eura) po barelu - u jesen 2024. trgovala se za 63,6 dolara (61 euro) - likvidna sredstva Nacionalnog fonda bogatstva biće iscrpljena za godinu dana. Ako se to dogodi, vlasti imaju tri moguća načina za povećanje prihoda: smanjenje troškova, povećanje poreza ili - što je najgore - štampanje novca.
Mjere koje smanjuju sposobnost Rusije da izvozi naftu i gas, uvozi robu i obavlja prekogranične finansijske transakcije najteže će pogoditi ekonomiju.
Što se tiče sankcija, mjere koje ograničavaju ruski izvoz nafte i gasa, uvoz robe i finansijske transakcije imaju najjači učinak, rekao je ekonomista iz EU-a za Novaya Gazeta Europe.
Mjere koje smanjuju sposobnost Rusije da izvozi naftu i gas, uvozi robu i obavlja prekogranične finansijske transakcije najteže će pogoditi ekonomiju, rekao je ekonomista iz EU-a koji je želio ostati anoniman za Novaya Europe. Ova godina je pokazala efikasnost ciljanog smanjenja ruskog uvoza i stranih banaka koje to omogućavaju: isporuke opadaju, a troškovi transakcija rastu.
Nasuprot tome, mjere protiv energetskog izvoza imale su manji utjecaj. Iako je rublja u novembru pala na najniži nivo od početka rata, nakon što je Gazprombanka, ruska banka koja je posredovala u izvoznim plaćanjima, pogođena sankcijama, ubrzo se oporavila na svoje prethodne vrijednosti. Oporavku su pomogli izvoznici koji su razvili nove lance plaćanja i pronašli načine da taj prihod vrate u Rusiju.
Još jedan set sankcija Ujedinjenog Kraljevstva i EU-a odobren u novembru čini se da je zadao novi udarac ruskoj "sjenovitoj floti", mreži brodova korištenih za izvoz ruske nafte kako bi se zaobišla međunarodna ograničenja. Međutim, iako ukupni prihodi od izvoza nafte zaista opadaju -za 5 posto na sedmičnom nivou na 1,36 milijardi dolara (1,3 milijarde eura) u sedmici od 9. do 15. decembra - Bloomberg vjeruje da je ovo smanjenje podjednako uzrokovano tekućim radovima na održavanju jednog od glavnih izvoznih terminala i rastućim pritiskom na pridržavanje ciljeva proizvodnje OPEC+ grupe, koliko i sankcijama sjenovitoj floti.
Međutim, ruska ekonomija bi mogla biti dodatno izolovana od eksternih finansijskih transakcija 2025. godine kada Tramp započne svoj novi mandat, s obzirom na to da su SAD uvele najstrožije sankcije protiv Rusije prije rata upravo tokom Trampove administracije.
Vrtlog degradacije
Strukturna neravnoteža i tehnološka inferiornost dva su druga dugoročna rizika koja će nastaviti trovati rusku ekonomiju sve dok vojna potrošnja zauzima trećinu budžeta, a "željezna zavjesa" koja je odvaja od ostatka svijeta postaje sve teža.
Strukturna neravnoteža nastaje kada se ogromne sume novca ubrizgavaju u vojno-industrijski kompleks, uskraćujući civilnoj ekonomiji radnu snagu i jeftine kredite. Kao rezultat toga, Rusija ponavlja put kojim je išao Sovjetski Savez, koji je efikasno proizvodio tenkove i rakete - iako čak i njima sada trebaju kineski ili čak zapadni elektronski dijelovi - ali nije mogao proizvoditi automobile ili računare.
"Ne postoji ni poboljšanje u kvantitetu ni u kvalitetu samih proizvoda, a kamoli u kvalitetu života Rusa", rekao je Oleg Buklemišev, direktor Centra za istraživanje ekonomske politike na Moskovskom državnom univerzitetu, za RTVi, medij koji je blizak državi.
Ako rat traje godinama, kvantitativna šteta će se manifestovati naglim padom investicija, rekao je ekonomista Dmitrij Nekrasov za Novaya Europe. Potrošnja domaćinstava takođe će opasti, ali sporije.
Kvalitativna šteta, objašnjava Buklemišev, nastaje kada zemlja bude uvučena u vrtlog pada produktivnosti rada i kvaliteta robe i usluga. Ovo predstavlja mnogo veću prijetnju nego "trenutni" ekonomski kolaps poput onog iz ruske krize valute 1998. godine, jer se nakon naglih kriza poput one 1998. ili 2008. obično dešava brz oporavak. Današnja kriza, međutim, biće mnogo gora zbog tehnološke inferiornosti uzrokovane time što vojno-industrijski kompleks usisava sve investicije.
Ovaj problem datira još od prije rata, kada je Rusija uvozila mnogo tehnologije i opreme, ne uspijevajući uspostaviti vlastitu proizvodnju automobila, aviona i kompjuterskih čipova.
U intervjuu za Novaya Europe, ekonomista Vladislav Inozemcev opisao je takvu perspektivu kao "rast bez razvoja", naglašavajući da ruska ekonomija "nema budućnost. Sve što može raditi jeste ponovno korištenje sovjetskih tehnologija".
Bez sutrašnjice
Pošto ekonomija još uvijek ima značajnu sigurnosnu marginu, degradacija će biti spor i postepen proces. Čak ni nagli pad cijena nafte i strože sankcije neće uništiti ekonomiju. Nacionalni fond bogatstva još uvijek ima rezerve, a vlada ima priliku da posuđuje novac na domaćem tržištu, iako uz visoke kamatne stope, ili da ponovo poveća poreze. Stoga, brojni optimističniji ekonomisti insistiraju na tome da ruska ekonomija ima dovoljno "jastuka" da izbjegne ekonomsku krizu u narednim godinama.
Inozemcev procjenjuje da će sigurnosna margina održati Rusiju na površini do ranih 2030-ih. Njegov kolega Dmitrij Nekrasov se slaže. "U narednih 3 do 5 godina, ruski režim neće se suočiti s katastrofalnim ekonomskim problemima poput nemogućnosti finansiranja vojnih operacija ili državnog aparata, niti plaćanja ključnih uvoza", rekao je za Novaya Europe. Međutim, dodao je da će ova prognoza biti tačna samo ako se ne dogode nepredvidivi događaji tipa "crnog labuda".
Dok Rusija masovno proizvodi tenkove i pretražuje svijet za rezervnim dijelovima za avione, rizikuje da propusti još jedan tehnološki skok, što će je dodatno udaljiti od razvijenih zemalja.
Ovo je tačno ono što se dogodilo tokom kompjuterske revolucije krajem 20. vijeka: Rusija još uvijek ne može proizvoditi osnovne komponente za elektroniku. Sličan trend sada će uticati na jedno od najperspektivnijih područja razvoja, umjetnu inteligenciju, objasnio je ekonomista Ruben Jenikolopov za Novaya Europe. "Nemoguće je raditi u izolaciji. Ovo su upravo one tehnologije koje zahtijevaju potpuno uključivanje u globalne procese", rekao je.
Dok Rusija masovno proizvodi tenkove i pretražuje svijet za rezervne dijelove za avione, rizikuje da propusti još jedan tehnološki skok.
Teško je predvidjeti koje područje ljudske aktivnosti će donijeti sljedeći veliki proboj, ali je malo vjerovatno da će Rusija, koja više ne može voditi svoj rat bez pomoći najnazadnijih režima biti dio tog proboja. Vremenom, Rusi će imati sve manje pristupa tehnološkim dostignućima koja razvijene zemlje već imaju i nastavit će uživati u njima.
Kvalitet života takođe će patiti jer Kremlj vjerovatno neće moći bez smanjenja nevojne potrošnje i povećanja poreza. Čini se da se ekonomska sigurnosna margina može održati samo uz te žrtve.
