Međutim, uticaj cijene nafte na ekonomska kretanja, kako kaže, je opao u odnosu na ranije periode, recimo prije 30 godina.
"U prosjeku gledano, uticaj cijene ovog energenta na troškove proizvodnje drugih proizvoda nije više značajno visok, tako da pad ili rast cijena nafte ne uzrokuje dramatične promjene finalnih cijena drugih proizvoda i usluga kao ranije", kazao je Hurtić.
Spremnost trgovaca, ističe Hurtić, da koriste svaku situaciju i opravdanje za rast cijena nafte i naftnih derivata uvijek je daleko veća od njihove spremnosti da "obaraju" ili vraćaju cijene te u većini zemalja svijeta trgovci naftom u praksi djeluju kao neka vrsta oligopola, tj. putem neformanih kanala dogovaraju maloprodajne cijene energenata nastojeći da maksimiziraju profit.
Stoga, smatra, nije ni realno očekivati da će u BiH, kao prvo, doći do značajanijeg smanjenja cijena naftnih derivata, a samim tim ni do lančanog pada cijena u drugim sektorima, dodavši da tu uticaj imaju i veleprodajne rafinerijske cijene.
Komentirajući spori pad cijena goriva u BiH, iako je cijena nafte na svjetskom tržištu u posljednjih nekoliko mjeseci smanjena i 40 posto, Hurtić je kazao da je siguran da i u BiH postoji neka vrsta oligopola kada je riječ o trgovini naftom i da je to slučaj za Konkurencijsko vijeće BiH.
"Konkurencijsko vijeće BiH treba da djeluje jer je takvo ponašanje protivno zakonu, a ista institucija treba otkloniti sve prepreke za jačanje konkurencije u ovom sektoru, što je u uvjetima slobodnog formiranja cijena jedina mjera koja bi mogla osigurati veći pad cijena goriva", istaknuo je Hurtić.
