Husnija Sarkić iz Cazina razvio uspješan biznis proizvodnjom čurekotovog ulja
Čurekotovo ulje smatra se jednim od najljekovitijih biljnih ulja na svijetu. U tradicionalnoj medicini, islamskoj tradiciji nadasve, ulje od čurekota zauzima posebno mjesto.
Posljednjih godina, čurekotovo ulje počeli su koristiti brojni Bosanci i Hercegovci, prije svega ono uvozno iz arapskih zemalja, a postoje i naši ljudi koji su počeli proizvoditi čurekotovo ulje. Husnija Sarkić iz Cazina skoro dvije decenije se zanima za čurokot.
"Prije 20-tak godina sam počeo biti praktikant tradicionalne medicine i ostvario sam dobre kontakte sa ljudima koji su tada učili liječenje sa tradicionalnog aspekta, odnosno aspekta islamske tradicije. Jedna od mojih želja i motivacija bila je dobijanje kvalitetnog čurekotovog ulja. Inače, čurekotovo ulje se, po tradiciji, u svakoj monoteističkoj religiji smatra lijekom za sve bolesti. S obzirom na to da ga ovdje nije bilo u tom periodu, imao sam potrebu da se počnem time ozbiljnije baviti", priča Sarkić za Klix.ba.
Ulje od čurekota, lana, bundeve, kokosa, konoplje...
On ističe da je želio proizvesti vlastito čurekotovo ulje koje će, pored kvalitete, biti i daleko jeftinije od onog iz uvoza, budući da je, primjerice, litra čurekotovog ulja nakon rata koštala čak 100 KM.
"Uz pomoć prijatelja sam preveo jednu brošuru koja je govorila o recepturi upotrebe čurekota u liječenju. Pored toga, došao sam do brojnih knjiga i djela koja su govorila o recepturi i kulinarstvu. Od 2009. godine smo počeli uvoziti prve količine sjemena i započeli sa procesom cijeđenja. Bile su to probe, jer je trebalo dosta edukacije. Svi ljudi koji su o tome znali nešto, svoje znanje su, donekle, krili, mada je, nešto kasnije, Biotehnički fakultet u Bihaću posvetio nešto više pažnje hladno cijeđenim uljima, iako ne o čurekotu konkretno", govori.
Tokom 2011. godine uspio je plasirati neke proizvode u markete i prodavnice koji prodaju zdravu hranu, pa i pojedine apoteke. Od 2013. godine, povećava proizvodnju i promet svih svojih proizvoda, te osigurava neophodne dozvole u okviru zakonske regulative, prije svega Ministarstva zdravstva FBiH. Danas njegova firma "Sunnah product" upošljava šest radnika i uspješno posluje.
"Komercijalizirali smo 18 proizvoda, na koje su ispoštovane sve zakonske procedure i dozvole. Pored toga, proizvodimo još 40-tak proizvoda koji nisu dobili snagu tog komercijalnog nivoa, a koji se nalaze u našoj maloprodaji i koje radimo po narudžbi. Konkretno, radi se o ulju čurekota, ulju lana, ulju bundeve, ulju kokosa, ulju konoplje, radimo od čurekota i neke masti kao što su one za reumu, vene i bolove, zatim masti za hemoroide, mast od kantariona. Od pčelinjih proizvoda radimo med sa dodatkom čurekota ili lana koji se koristi kao dodatak ishrani sportašima, zatim imamo med za jetru, prah za dijabetes ili tumorne bolesti, razne vrste čajeva i slično", priča naš sagovornik.
Sirovinu za čurekotovo ulje nabavlja iz Sirije
Na pitanje odakle nabavlja sirovinu, Sarkić ističe da čurekotovo sjeme dobija, ni manje-ni više, nego iz Sirije.
"Iako je tamo rat, postoje određena područja gdje se ne ratuje, jer je u pitanju ogromna zemlja, i oni uspijevaju izvesti to sjeme za, primjerice, Egipat ili Tursku, a naši dobavljači to preuzimaju od njih. Svi proizvodi koji se uvoze podliježu strogim kontrolama, a samim tim i tog sjemena. U suštini, ni mi ne kupujemo ništa, dok ne izvršimo kontrolu svake serije. A naš svaki proizvod biva podvrgnut kontrolama veterinarskog i zdravstvenog zavoda", objašnjava Sarkić.
Što se tiče bundeve, sirovinu uvozi iz Austrije, odnosno Štajersku bundevu, a prošle godine, kroz jedan uspješan pilot projekat, razvio je i kooperantsku proizvodnju sa poljoprivrednim proizvođačima iz Krajine.
"Tu smo doznali dvije stvari: da na našem području može uspijevati bundeva golica, koja je izuzetno ljekovita, ima lijep okus i tražena je na tržištu. S druge strane, saznali smo i da je ta sjemenka koja je uspjela u BiH - identična onoj u Austriji i da daje ulje iste kvalitete. U idućoj godini planiramo nastaviti tu kooperantsku proizvodnju, a javljaju nam se poljoprivrednici i iz drugih dijelova BiH, primjerice iz Brčkog i Gradiške, koji su također zainteresirani za uzgoj bundeve. Što se tiče kokosa i konoplje, to su biljke koje ovdje ne dospijevaju i koje nabavljamo iz uvoza i radimo naše proizvode, ali i to opet omogućuje da dobijemo jeftiniji proizvod od onog gotovog, primjerice, iz Indije", govori Sarkić.
Za kraj, naš sagovornik ističe da planira širiti asortiman proizvoda, napominjući da u Bosni i Hercegovini dospijeva i puno bobičastog voća koje se može kvalitetno iskoristiti.
"Mi smo počeli samo sa čurekotovim uljem. Danas, nakon 4-5 godina, proizvodimo preko 40 proizvoda, a svake godine 'izbacimo' jedan novi proizvod. Nijedan od njih nije izgubio svoje mjesto na tržištu i građani definitivno traže i kupuju ovu vrstu proizvoda", ističe za kraj.
Sjećate li se reklame iz 1998. za povrat imovine? Snimila su je bh. glumačka imena
