Igor Gavran: Primjer carine za BiH pokazuje apsurdnost poteza Donalda Trumpa

Među njima se našla i Bosna i Hercegovina, a roba iz naše zemlje će se cariniti u iznosu od 35 posto, ako se implementiraju Trumpove najave.

Povodom ovog pomalo nevjerovatnog poteza kojeg je povukao američki predsjednik, portal Klix.ba kontaktirao je ekonomistu Igora Gavrana, koji je za naš portal komentarisao ovu odluku, te je stavio u širi ekonomski kontekst.

"Definitivno je ovo nadmašilo očekivanja. Trump je još u kampanji najavljivao povećanje carina, ali mislim da je većina očekivala da će se one odnositi na neku izabranu grupu zemalja s kojima Amerika ima značajan deficit i da će on na taj način pokušati da ih prisili na promjene u trgovini. Međutim, umjesto toga, skoro za cijeli svijet je došlo do povećanja carina", stava je Gavran.

"Nanio je najveću štetu Americi"

Dalje pojašnjava da je ovaj potez "neopravdan", te da "ogroman dio tih država nema apsolutno nikakvu dominaciju u trgovini sa Amerikom."

"Uopšte nije bilo selekcije prema tome koje proizvode Amerika ima i posjeduje i koji su joj potrebni. Primjer je Tajvan, koji je jedino područje na svijetu koja proizvodi neke sofisticirane čipove koji su potrebni svima u svijetu, uključujući i SAD. Amerika tu proizvodnju ne može razviti preko noći. Puno je takvih primjera gdje je nanio ogromnu štetu samoj Americi, a kratkoročno je upravo građanima SAD-a nanesena najveća šteta", rekao je on.

U kontekstu reakcija, kaže da to očekuje od zemalja koje imaju najveći izvoz u SAD, a u prvom redu spominje Kinu.

"Neće uzvratiti na isti način, istom stopom, ali da uzvrate na onim proizvodima koje Amerika izvozi na njihovo tržište i da svojim povećanjem carina otežaju američki izvoz. Ranije je Trump najavljivao da će on povećavati dodatno carine ako neka država poveća svoje u odgovoru na ovo, i to može ići u nedogled, odnosno dok ne dođe do takvih poremećaja da neko od tog natezanja ne odustane", rekao je Gavran.

Za Trumpove prijašnje odluke o carinama kaže da su "nepredvidljive" i da ih donese, pa onda ukine za nekoliko dana ili sedmica.

"Ono što je sasvim sigurno da dok su ove povećane carine na snazi, doći će do povećanja cijena, odnosno do inflacije, u Americi i to u širokom dijelu proizvoda, skoro pa svega. S druge strane, doći će do poskupljenja i nedostupnosti nekih sirovina i materijala koji su potrebni i američkoj industriji. Kako budu uzvraćale druge zemlje sa svojim carinama, američki izvoz će biti ugrožen i samim tim može doći do recesije u SAD-u, jer će doći do pogoršanja u ekonomiji. To već vidimo, odmah su i berze reagovale i pale. Došlo je i do nestabilnosti američkog dolara", pojasnio je on efekte na američko tržište.

Međutim, stava je da će poseban problem nastati u Evropskoj uniji.

"Što se tiče ostalih zemalja, Evropska unija je jedan od najvećih kandidata za recesiju zato što je situacija u ekonomiji EU jako loša inače i to već duži period. Ako i sada izgube američko tržište za izvoz, onda će sigurno dobar dio tih zemalja otići u recesiju. Tada se postavlja pitanje šta dolazi s onima koji direktno nisu toliko pogođeni, ali posredno jesu kao Bosna i Hercegovina", dodao je.

Kakav je uticaj carina na regiju?

Što se tiče situacije u regiji, pored BiH, carine su dobile i ostale zemlje. Najgore je prošla Srbija, čija roba će se cariniti stopom od 37 posto, a nešto ispod nje je Sjeverna Makedonija s 33 posto, te Albanija, Kosovo i Crna Gora s 10 posto. Hrvatska i Slovenija, kao članice EU, imaju carinu od 20 posto.

"Prije svega, sam raspored carinskih stopa u regiji i generalno pokazuje koliko su na čudan način odluke o stopama donesene, odnosno potpuno nevezano za bilo kakvu ekonomsku logiku. Ako gledamo samo stope, ispada da BiH i Srbija potencijalno ugrožavaju američku ekonomiju više nego EU ili Velika Britanija, ili na istom nivou kao Kina, što je potpuno besmisleno. To pokazuje kako te stope uopšte nisu odraz nekih normalnih odnosa u trgovini. Stopa za BiH koja ničim ne može ugroziti američku ekonomiju je potpuno apsurdna", pojasnio je.

Kaže i da će utjecaj na ekonomije u regiji zavisiti od države do države, ali i da se većinom ne izvozi toliko u SAD.

"Kada je riječ o BiH, većinom su to proizvodi namjenske i metalske industrije. Ti iznosi su, naravno, ogromni za nas kao malu ekonomiju, ali u globalnim okvirima nisu. Ono što je u tome, uslovno rečeno, utješno za BiH je što naš najznačajniji izvoz, a to je namjenska industrija, je toliko tražen na svjetskom tržištu da mislim da će naši izvoznici u slučaju gubitka američkog tržišta lako pronaći druge kupce. Samo u toj oblasti EU najavljuje trošenje basnoslovnih iznosa upravo na kupovinu oružja i vojne opreme, što mi proizvodimo. To je vrsta proizvoda gdje se cijene, ako se održava kvalitet, mogu zadržati na visokom nivou, pa bi se dio carina mogao i apsorbovati", rekao je Gavran, uz napomenu da je to "blaga utjeha" i da će svakako doći do poremećaja.

Ipak, smatra da će doći do problema zbog indirektnih efekata, koji bi mogli izazvati dugoročne probleme za ekonomije u regionu.

"Puno ozbiljniji su indirektni efekti. Veliki broj naših izvoznika izvozi mnogo u EU i onda, naravno, kako mi izvozimo komponente, a ne gotove proizvode, onda svakako da će se sa smanjenjem izvoza u SAD smanjiti i porudžbine naših proizvoda. To je nešto što potencijalno i vjerovatno šteti BiH i ostatku regije, koja isto izvozi većinom u EU", stava je on.

Posebno je komentarisao kalkulaciju za iznose carina. Trump je rekao da je to komplikovana kalkulacija koja je uključivala mnoge faktore, a Gavran kaže da su to ekonomisti već razotkrili. Naveo je i praktičan primjer i to na situaciji s Bosnom i Hercegovinom.

"Ona pokazuje tu neozbiljnost. Govori se recimo o netarifnim barijerama, a BiH nema nikakvih barijera prema SAD-u. Govori se o manipulacijama valutama, a BiH ima fiksni vezani kurs za euro. Govori se o visokim carinama, a BiH nema visoke carine prema SAD. Samo da nas uzmemo za primjer pokazujemo da ta pojašnjenja ne stoje. Puno je vjerovatnije da je izvršena pojednostavljena kalkulacija zasnovana na trgovinskom deficitu i da je to nešto što je, slobodno se može reći, neozbiljno i apsolutno suprotno principima ekonomije", rekao je.

Šta je trgovinski deficit na kojem je Trump bazirao svoje carinske stope?

Gavran je u komentaru za naš portal pojasnio i termin "trgovinski deficit" te iskoristio primjer koji je izrazito poznat u svijetu.

"Najjednostavnije, čisto matematički, to je kada vrijednosno više uvozimo nego što izvozimo, i to u tom smislu djeluje kao gubitak. Ipak, ako se gleda samo matematički, a ne uzima se u obzir šta se izvozi i uvozi i čime trgujemo, te ako se ne uzima u obzir trgovina uslugama, onda je to jako manjak podatak koji ne znači gotovo ništa. Dobar primjer za to je iPhone, odnosno Appleovi proizvodi generalno. Ogroman dio iPhonea se pravi u Kini, pa se uvozi u SAD. Matematički se čini da je tu Amerika u deficitu jer uvozi jako puno mobitela iz Kine, ali najveći dio zarade i novca završava u SAD-u jer američka kompanija najviše cijeni i naplaćuje intelektualni dio posla, a najmanje fizički koji se obavlja u Kini. Ova Trumpova kalkulacija zanemaruje takve slučajeve i praktično kažnjava svoju kompaniju kojoj će sada biti teže da posluje na način na kojoj se isplati i na koji je navikla. To potpuno zanemaruje bilo kakvu ekonomsku logiku", rekao je Gavran.

Za kraj, upotrijebio je još jedan primjer kojeg je Trump posebno naglašavao tokom jučerašnje najave, a to su automobili.

"Ljudi izvan SAD-a ne cijene američke automobile i to nije slučaj od jučer. Kada uporedimo popularnost američkih brendova, decenijama je jasno da se oni jednostavno ne kupuju koliko je to slučaj s korejskim, japanskim ili evropskim automobilima i to nema veze s carinama, već sa drugim faktorima. Sada očekivati da će s promjenama carina odjednom Nijemci početi da kupuju američke automobile umjesto vlastitih je smiješno", rekao je Igor Gavran za Klix.ba.