Inflacija u eurozoni dostigla rekordnih 8,9 posto uprkos rastu boljem od očekivanog
Godišnja inflacija u 19 zemalja eurozone porasla je na 8,9 posto u julu, što je povećanje sa 8,6 posto u junu, pokazuju podaci koje je u petak objavila agencija za statistiku Evropske unije .
Mjesecima je inflacija bila na najvišim nivoima od 1997. godine, kada je počelo vođenje evidencije o euru, što je dovelo do toga da Evropska centralna banka prošle sedmice povisi kamatne stope po prvi put u 11 godina i signalizira još jedan podsticaj u septembru.
Cijene energenata su u julu porasle za 39,7 posto, samo nešto niže u odnosu na prethodni mjesec zbog zabrinutosti za snabdijevanje gasom. Cijene hrane, alkohola i duhana porasle su za 9,8 posto, brže od povećanja objavljenog prošlog mjeseca zbog viših troškova transporta, nestašice i neizvjesnosti oko ukrajinske ponude.
"Još jedno ružno očitavanje inflacije za jul", rekao je Bert Colijn, viši ekonomista eurozone za ING banku, dodajući da "nema neposrednog znaka olakšanja".
Ekonomija eurozone je u međuvremenu porasla od aprila do juna, povećavši se za 0,7 posto u poređenju sa prethodnim kvartalom, uprkos stagnaciji u Nemačkoj, tradicionalnom ekonomskom pokretaču Evrope. Francuska je izbjegla strah od recesije ostvarivši skromni rast od 0,5 posto, dok su Italija i Španija premašile očekivanja sa ekspanzijama od 1, odnosno 1,1 posto.
Ekonomisti su ukazali na oživljavanje turizma nakon pandemije koronavirusa, s prepunim aerodromima i avio-kompanijama s nedostatkom osoblja ovog ljeta, što je dovelo do putničkog haosa.
S obzirom da inflacija nastavlja da raste više od očekivanog, analitičari očekuju da će ekonomski rast biti posljednji tračak dobrih vijesti, a očekuje se da će inflacija, rastuće kamatne stope i pogoršana energetska kriza gurnuti regiju u recesiju kasnije ove godine.
Rast Evrope je u suprotnosti sa Sjedinjenim Američkim Državama, čija je ekonomija pala dva kvartala zaredom, izazivajući strah od recesije sa inflacijom na najvišoj razini u 40 godina. Ali tržište rada je još jače nego prije pandemije, a većina ekonomista, uključujući predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella, izjavila je da ne misli da je ekonomija u recesiji.
Mnogi, međutim, sve više očekuju da će ekonomski pad u SAD-u početi kasnije ove ili sljedeće godine, slično kao u Evropi.
Rizik za Evropu je u velikoj meri vezan za njeno oslanjanje na rusku energiju, pri čemu Moskva guši dotok prirodnog gasa koji napaja fabrike, proizvodi struju i grije domove zimi.
Više smanjenja ove sedmice kroz veliki naftovod do Njemačke, Sjeverni tok 1, povećalo je bojazan da bi Kremlj mogao u potpunosti prekinuti isporuke. To bi nametnulo racionalizaciju energetski intenzivne industrije i povećalo ionako rekordne nivoe inflacije uzrokovane rastućim cijenama energije, prijeteći da gurne blok od 27 zemalja u recesiju.
Dok su vlade Evropske unije ove sedmice odobrile mjeru za smanjenje potrošnje plina za 15 posto i usvojile smanjenje poreza i subvencija kako bi ublažile krizu troškova života, Evropa je na milosti Rusije i vremenskih prilika.
Hladna zima, kada potražnja za prirodnim gasom raste, mogla bi smanjiti nivoe skladišta za koje se vlade sada trude da popune, ali su bile beskrajno otežane ruskim rezovima.
"S obzirom da je snabdjevanje gasom u regionu sada smanjeno i inflacija će ostati visoka neko vrijeme, eurozona će verovatno pasti u recesiju", rekao je u analizi ove nedelje Michael Tran, pomoćnik ekonomiste u Capital Economics.
Iako je Evropska centralna banka počela da povećava stope kako bi smirila inflaciju, zaostala je za drugim centralnim bankama poput Fed-a i Banke Engleske u poskupljivanju kredita, strahujući od ogromnog uticaja skokovitih cijena energije vezanih za rat.
Uticaj nedavnog povećanja stope ECB-a na inflaciju bio je "veoma ograničen, iako doprinosi daljem hlađenju potražnje u eurozoni", napisao je Colijn iz ING-a.
"S obzirom da se nazire recesija i inflacija dostiže nove maksimume, pitanje je kako će ECB odgovoriti na ekonomiju koja se već hladi", rekao je on.
