U obraćanju okupljenima naglasio je da pametan i održiv promet u 21. vijeku podrazumijeva multimodalni pristup prijevozu robe i efikasan i ekonomičan prijevoz putnika, uz što manje štetnih posljedica po životnu sredinu, bez dodatnih administrativnih barijera.
"Zemlja u razvoju, kao što je Bosna i Hercegovina, i region u razvoju, kao što je Zapadni Balkan, ima tu sreću što se nalazi na evropskom kontinentu odmah uz granice Evropske unije i nesreću da ima relativno slabo razvijenu prometnu infrastrukturu koja ne može na adekvatan način odgovoriti potrebama vremena u kojem živimo", smatra Mitrović.
Napomenuo je da je razvoj moderne željezničke mreže ekonomski izazov, ali da su moderni željeznički operateri, s funkcionalnim lokomotivama i vagonima, koji koriste željezničku infrastrukturu u skladu sa ugovorom koji imaju sa upravljačem infrastrukture, zajednički cilj.
Željeznički samit je održan u organizaciji Stalnog sekretarijata Prometne zajednice, Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a pod okriljem Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije.
Direktor Stalnog sekretarijata Prometne zajednice Matej Zakonjšek siguran je da će Prvi željeznički samit Zapadnog Balkana odigrati ulogu pokretača i utjecati na pozitivne promjene u oblasti investicija u željeznički promet i reformu politika vezanih za željeznicu, a što će dovesti do toga da željeznički promet ponovo postane atraktivan za građane i poslovne ljude u regionu.
Pored ministara prometa, na Samitu su učestvovale i Ana Brnabić, predsjednica Vlade Republike Srbije, Maja Bakran Marcich, zamjenica glavnog direktora za sektor mobilnost i promet (DG Move), Nandita Parshad, direktorica Grupe za održivu energiju (EBRD), Lilyana Pavlova, potpredsjednica EIB-a za region zapadnog Balkana i mnogi drugi.
Direktorica Parshad je iskazala podršku koju EBRD pruža zemljama Zapadnog Balkana u procesu ozelenjavanja svojih privreda i nešto manje od polovine tih investicija je usmjereno ka projektima koji podržavaju zelenu agendu. To je velika prilika koju zemlje Zapadnog Balkana ne smiju propustiti i stoga je potrebno da investiraju u svoje željeznice.
"Evropska godina željeznice predstavlja dio napora EU u okviru Evropskog zelenog plana sa ciljem prelaska na održivu privredu kroz postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine, a jedan od ključnih elemenata ovog plana je uvođenje čistijih i zdravijih oblika prometa", saopćeno je iz Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine.
