Produbljavanje krize
45

Izgledne njemačke sankcije Dodiku i ekipi mogle bi biti veliki ekonomski udarac RS-u

Piše: B. R.
Ključ je u finansijama (Foto: E. M./Klix.ba)
Ključ je u finansijama (Foto: E. M./Klix.ba)
Ekonomija zavisi od politike, a kolika je ta ovisnost, najviše je izraženo u političkim krizama. To je slučaj i u najvećoj poslijeratnoj krizi u Bosni i Hercegovini, izazvanoj djelovanjem vlasti u Republici Srpskoj.

Mnogi su upozoravali vlast ovog entiteta na štetne posljedice nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta i prije nego što je donijeta ta odluka, zbog čega je entitetski predsjednik Milorad Dodik (SNSD) pred Sudom Bosne i Hercegovine prvostepeno osuđen na jednogodišnji zatvor i šestogodišnju zabranu obnašanja političke funkcije.

Nepoštivanje odluka visokog predstavnika, kao i sve ono što poslije uslijedilo u RS-u, što se odnosi i na odluku o onemogućavanju djelovanja državnog pravosuđa i SIPA-e, stvorila je veliku pravnu neizvjesnost u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

S obzirom na to da vladajući u RS-u, predvođeni SNSD-om, urušavaju ustavno-pravni poredak države, sve su izglednije sankcije Njemačke onima koji su najodgovorniji za to, a to su Dodik, premijer RS-a Radovan Višković (SNSD) i predsjednik Narodne skupštine RS (NSRS) Nenad Stevandić (Ujedinjena Srpska).

Nije poznato kakve će to biti sankcije, ali one neće biti zanemarive s obzirom na politički i ekonomski utjecaj Njemačke u Evropi. Taj značaj se osjeti i u RS-u, posebno u ekonomskom aspektu.

Naime, ova država je među najznačajnijim trgovinskim partnerima RS-a. Prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku RS, izvoz iz ovog entiteta u Njemačku je 2019. iznosio 331,79 miliona KM, 2020. 351,19 miliona KM, 2021. 463,03 miliona KM, 2022. 615,32 miliona KM i 2023. 585,98 miliona KM. Uvoz iz Njemačke u RS je 2019. iznosio 451,22 miliona KM, 2020. 432,15 miliona KM, 2021. 509,99 miliona KM, 2022. 582,67 miliona KM i 2023. 663,64 miliona KM.

Ekonomska lokomotiva Evrope je kontinuirano među zemljama s kojima bh. entitet ima najveću trgovinsku razmjenu - u januaru 2025. je bila na četvrtom mjestu. Osim toga, među najznačajnijim je investitorima, čime se i sama vlast RS-a voli pohvaliti.

Sve ovo i mnogo više od toga moglo bi biti ugroženo ako njemačka uvede sankcije čelnicima zakonodavne i izvršne vlasti RS-a jer će to biti jasan signal njemačkim privrednicima. Ko bi poslovao s privrednim subjektima entiteta čija vlast urušava cijelu državu, čime stvara ono što biznis nikako ne voli - pravnu neizvjesnost?

Podsjećamo da Njemačkoj nisu strane sankcije RS-u. Naime, prije dvije godine je obustavila desetine miliona KM vrijedne projekte u RS-u zbog ranijih antiustavnih poteza. Entitetska vlast pokušava minimizirati značaj Njemačke i njene izgledne sankcije, ali brojevi ih očigledno demantuju.