Izvoz mesa i mlijeka u Hrvatsku porastao za 200 posto, opća pokrivenost uvoza ostala ista
To znači da je pokrivenost uvoza izvozom u drugom kvartalu 2017. godine 61 posto, što je identično drugom kvartalu 2017. godine. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene povećan je za 13,88 posto i njegova vrijednost iznosi 14.123.107.000 KM.
Vanjskotrgovinski deficit u drugom kvartalu 2017. godine iznosi 3.420.864.000 konvertibilnih maraka.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, porast izvoza iz BiH u odnosu na isti period prošle godine ostvaren je sa svim vodećim partnerima u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Najviši ostvareni rast izvoza zabilježen je u Srbiju, Hrvatsku, Holandiju, Crnu Goru i Tursku, a najveći procent povećanja uvoza zabilježen je iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske.
Srbija se ove godine nalazi na drugom mjestu po obimu vanjskotrgovinske razmjene, odmah iza Hrvatske. Najbolju pokrivenost uvoza izvozom BiH ostvaruje s Austrijom (100,14 posto) i s Njemačkom (93,26 posto) u koju ostvarujemo izvoz u iznosu od 779 miliona KM.
Najlošiju pokrivenost uvoza izvozom ostvarujemo sa SAD-om (16,71 posto) i Poljskom (24,35 posto).
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner je Evropska unija s kojom ostvarujemo 71,7 posto svog izvoza i 67,7 posto uvoza. Unutar Evropske unije najvažniji partner je još uvijek Hrvatska. U drugom kvartalu 2017. godine u odnosu na isti period 2016. je došlo do povećanja ukupnog izvoza u Hrvatsku od 26,22 posto, a uvoz je povećan za 14,20 posto.
U Hrvatsku se najviše izvozila električna energija, aluminij, drvo, sjedala i tkanine, dok iz Hrvatske najviše uvozimo naftu, električnu energiju, šećer, čokoladu i pivo.
BiH je zabilježila rast izvoza u Hrvatsku – proizvodi životinjskog porijeka (meso, riba, mlijeko) su ostvarili rast izvoza preko 200 posto u odnosu na drugi kvartal 2016. godine. Ipak, izvoz voća i povrća je smanjen za 18 posto, a šećera za 60 posto. Pokrivenost ukupnog izvoza uvozom je 47 posto.
Sa Srbijom imamo razmjenu u vrijednosti od 523 miliona KM, što predstavlja rast od 42,83 posto, čime se pokrivenost izvoza uvozom povećala za 10 posto i sada iznosi 44 posto. U Srbiju najviše izvozimo koks, električnu energiju, žice od željeza, drvo i naftu, a uvozimo suncokretovo ulje, naftu, električnu energiju, pšenicu i kukuruz.
Najvažnije treće zemlje za Bosnu i Hercegovinu su Turska (razmjena od 499 miliona KM) i Ruska Federacija.
Bosanskohercegovačka drvoprerađivačka industrija tradicionalno bilježi suficit sa sve većim izvozom namještaja i njegovih dijelova u iznosu od 5 posto. Nažalost, povećan je uvoz celuloze i trupaca. Metalni i elektro sektor su i dalje najveći izvozni sektoru naše zemlje. Namjenska industrija je ostvarila rast izvoza od 13 posto, ali je zabilježen i značajan rast uvoza.
Vanjskotrgovinska komora BiH zaključuje da bi se opći izvoz mogao udvostručiti ukoliko budemo stremili ka oporavku ekonomije.
Svijet nogometa nešto slično nikad nije vidio: Derbi za titulu gledali na ekranu zbog koncerta
