Jahorinski poslovni forum posvećen novim modelima saradnje u ekonomskoj krizi
Kako su saopćili organizatori, okupit će predstavnike akademske zajednice, poslovnog i nevladinog sektora, te prezentovati više od 40 naučnih radova fokusiranih na prevazilaženje krize izazvane pandemijom koronavirusa.
Zbog epidemiološke situacije bit će održan online.
"Tema jubilarne konferencije je suštinski orijentisana na suzbijanje posljedica pandemije. To se najviše odnosi na očuvanje radnih mjesta, ali i na promjene politika do kojih će neminovno doći nakon završetka pandemije", kazao je Predrag Mlinarević, prodekan za nastavu na Ekonomskom fakultetu Istočnog Sarajeva najavljujući konferenciju.
Pandemija je utjecala na, kako su naveli organizatori, potrebu promišljanja alternativnih modela saradnje s ciljem odgovaranja na potrebe građana tokom krize, o čemu govori studija "Razvoj društvenog kapitala: USAID-ov projekt PRO-Budućnost kao inicijator saradnje privatnog i nevladinog sektora".
"Sav potencijal društveno odgovornog poslovanja, ali i nevladinog sektora postao je očit u vremenu pandemije i pokazao se kao stabilizirajući faktor, jer su upravo ovi sektori odgovarali na temeljne potrebe ljudi. U ovom radu smo dali obrise njihove moguće saradnje koja bi bila pokretač pozitivnih promjena u društvu", kazala je Majda Behrem-Stojanov, direktorica USAID-ovog projekta PRO-Budućnost koji već drugu godinu učestvuje na ovoj konferenciji.
Objašnjava da su tokom pandemije brojni poslovni subjekti svojim djelovanjem na zaštiti radnika, očuvanju radnih mjesta, te pomaganjem zdravstvenim ustanovama i široj zajednici, pokazali veliku solidarnost i dobre prakse koje pozitivno utječu na razvoj društvenog kapitala.
"Prepoznali smo ove akcije kao resurs za buduću društvenu transformaciju i kreiranje zajedničke kolektivne humane vizije bosanskohercegovačkog društva. Ovakve akcije treba promovisati i poticati njihovu ekspanziju, a kompanije uvezivati sa drugim utjecajnim društvenim akterima", rekla je Behrem-Stojanov.
I projekat PRO-Budućnost, istakla je, je kroz dugogodišnje djelovanje na jačanju povjerenja među građanima izgradio kapacitete koji mogu biti dobra baza za brzo reagovanje u vremenu krize jer povezuju pojedince, organizacije, te predstavnike lokalnih vlasti.
To se pokazalo efikasnim, naglasila je, na početku pandemije, kada je više od pet hiljada porodica širom Bosne i Hercegovine dobilo pomoć kroz fond solidarnosti osnovan u okviru ovog projekta.
"U kriznim situacijama je najvažnije da budemo solidarni, da gledamo kako se možemo povezati i pomoći jedni drugima kada je najpotrebnije. Bilo koju krizu također trebamo gledati i kao priliku za stvaranje nekih novih praksi i modela saradnje koji će nam pomoći u lakšem prevazilaženju budućih kriza koje mogu doći", zaključila je Behrem-Stojanov.
