Luksemburški investicioni fond Haden S.A. trenutno je najveći pojedinačni dioničar Bosnalijeka sa 29,95 posto udjela vlasništva. Oni su na skupštini dioničara, održanoj 25. maja ove godine, izabrali novi Nadzorni odbor.
Nekoliko sedmica kasnije, tačnije 13. juna, za v. d. direktora Bosnalijeka izabran je Nedim Uzunović, koji je 1. jula u krug ove firme ušao u pratnji zaštitara SAS Securityja te, kako navode Žilić, Handžić i advokat Nikica Gržić u krivičnoj prijavi, otuđili pečat Bosnalijeka i drugu dokumentaciju.
Novi Nadzorni odbor podržala je i Komisija za vrijednosne papire, upisavši Hadenov nadzorni odbor u Registar vrijednosnih papira, što je, tvrde, u potpunosti nelegalno, jer je, navode, Vrhovni sud FBiH još 2009. godine donio presudu u kojoj je navedeno da Komisija nema mandat za ovakva postupanja.
Funkcionisanje paralelnih upravljačkiha tijela Bosnalijeka u vidu dvaju nadzornih odbora i vršilaca dužnosti direktora, rezultiralo je krivičnom prijavom protiv v. d. direktora Nedima Uzunovića, Zijada Sušića i više nepoznatih osoba, koja je 1. jula proslijeđena Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu.
U krivičnoj prijavi navode da je Uzunović organizovao grupu za organizovani kriminal, čiji su članovi Sušić i još nekoliko osoba, te su oduzeli tuđe pokretne stvari obijanjem, provaljivanjem u kancelarije, blagajne, ormare i druge zatvorene prostore te na taj način došli do službenog pečata Bosnalijeka, kojim su ovjerili dokumentaciju i isprave koje su, navodi se u prijavi, neovlašteno sačinili i popunili te tako pribavili prava koja smatraju da im pripadaju.
Ahmed Žilić, predsjednik jednog od nadzornih odbora u Bosnalijeku, kazao je da su dešavanja u ovoj kompaniji paradigma dešavanja u cijeloj državi BiH.
"To znači da imamo širok spektar kriminala, nefunkcioniranje institucija i vid strahovlade zaveden pod okriljem institucija ili nekih organizacija. Komisija za vrijednosne papire FBiH je nelegitimna i nelegalna od 4. aprila 2013. godine, na osnovu presude Vrhovnog suda FBiH. U državi koja bi trebalo da je utemeljena na vladavini prava imamo situaciju da se Komisija koja je u 'tehničkom mandatu' ismijava najvišoj sudskoj vlasti u Federaciji", kazao je Žilić.
On kaže da nadležne institucije nisu postupile u skladu sa propisanim procedurama kada je u pitanju pranje novca, aludirajući na porijeklo novca kojim su kupljene dionice u Bosnalijeku.
"Kako je moguće da je u periodu od septembra 2012. do maja/juna 2013. godine, preko investicijskog fonda Haden izvršena uplata više od 30 miliona KM, a da uopće nije izvršena provjera kada je u pitanju pranje novca. Kako je moguće da postoje anonimni vlasnici nekih firmi koje ustvari raspolažu sa 30 miliona KM", pita se Žilić.
Šefik Handžić, jedan od dvojice v. d. direktora Bosnalijeka, kaže da je situacija u Bosnalijeku daleko od normalne.
"Od 1. jula imamo evidentan zastoj u prodaji. Naime, u prvih 15 dana ovog mjeseca prodato je svega 1,08 miliona KM i to isključivo u BiH, što je 28 posto u odnosu na plan. Na izvoznim tržištima nije bilo realizacije, iako je plan bio osam miliona KM. Ovo ukazuje na to da će situacija u Bosnalijeku imati dalekosežne posljedice po poslovanje ove kompanije", kazao je Handžić.
Predstavnik malih dioničara Halil Čengić kaže da je u ovoj situaciji teško iznijeti stav malih dioničara.
"Ja sam jedan od te najmnogobrojnije grupe gubitnika u čitavoj ovoj priči. Bosnalijek umire u prisustvu vlasti, pod patronatom premijera FBiH Nermina Nikšića, za kojeg imam dokaze da je od prvog dana uključen u ovo", kazao je Čengić.
Upravo je Vlada FBiH drugi najveći dioničar u Bosnalijeku sa 19,4 posto, dok Investicijskom fondu iz Libije pripada 8,7 posto. Ostalo pripada malim dioničarima.
