Kako da mladi pokrenu biznis u BiH: Pravi problemi nastaju nakon registracije firme

"Nakon što sam osvojio nagradu od USAID-a za pokretanje biznisa teško je bilo jednom rigidnom tržištu kao što je u BiH objasniti da postoji neki proizvod koji se može koristiti. Ali, mene je strast vodila kroz cijeli ovaj put", dodaje on.

U BiH litar magarećeg mlijeka trenutno košta 100 konvertibilnih maraka. Naš sagovornik ističe da su proizvodi od magarećeg mlijeka posebno traženi na svjetskom tržištu.

"Imao sam čast biti pionir na našem tržištu na koje se ipak nisam ograničio. Danas svoje mlijeko plasiram i na tržište Skandinavije, Amerike... Također se bavim i najboljim tipom izvoza, tzv. indirektnim izvozom - turisti dođu u BiH i kupuju naše proizvode. Odnosno, mi se ne moramo truditi da se bavimo svim zavrzlamama oko izvoza, naše je da ih pozovemo kod nas te da ih oni odnesu u svoju zemlju", nastavlja Alen.

Na Alenovoj farmi danas je zaposleno pet osoba, a ovaj hrabri mladić svoja dosadašnja iskustva prezentirao je za vrijeme Biznis foruma "Rasterećenjem privrede do novih radnih mjesta", a koji je u organizaciji Instituta za razvoj mladih KULT upriličen u Tuzli.

Ovaj forum okupio je predstavnike resornih institucija vlasti, stručnjake iz oblasti ekonomije, poslovnog okruženja i zapošljavanja, privrednike iz uspješnih preduzeća Tuzlanskog kantona (TK), kao i mlade poduzetnike.

Prema riječima ekonomske stručnjakinje u Institutu za razvoj mladih KULT Ajke Baručić, cilj ovog događaja se ogledao u otvaranju konstruktivnog dijaloga između predstavnika vlasti, privrednika, mladih poduzetnika, ali i onih koji će to biti u budućnosti.

Ovom prilikom razgovaralo se o teretima koji ograničavaju rast i razvoj privrede u BiH, poput brojnih parafiskalnih nameta i poreza na dodanu vrijednost, budžetskim poticajima kojima vlast podržava privredu, ulogama vlasti u poticanju poslodavaca na zapošljavanje mladih, prednostima i manjkavostima postojećih programa aktivnih politika zapošljavanja dostupnih poslodavcima i nezaposlenima, kao i načinima podrške novim biznisima i samozapošljavanju.

"Prema našim istraživanjima, mladi ljudi kažu da na prvom mjestu problem predstavlja finansijska podrška za pokretanje biznisa, a još važnija je stručna podrška i mentorstvo tokom rasta i razvoja tog biznisa. Nekako se taj biznis registrira, prevaziđu se određene administrativne prepreke, ali mladi ljudi se osjećaju prilično usamljeno kasnije kada uđu u taj surovi svijet poduzetništva, tržišta rada i konkurentnosti, gdje moraju da se bore, a osjećaju da nemaju dovoljno znanja i stručnosti. Upravo zbog toga im je potrebna mentorska podrška", kazala je Baručić.

Smanjivanje ili potpuno ukidanje određenih nameta prilikom registracije obrta na području TK već je dovelo do povećanja novootvorenih radnih mjesta.

"Kao pozitivne primjere rasterećenja možemo navesti općine Srebrenik, Kladanj i Živinice gdje je došlo do smanjivanja ili ukidanja u potpunosti određenih taksi pri registraciji obrta. Reztultat svega toga je da je npr. na području općine Srebrenik u samo nekoliko dana registrovano više od 150 novih obrta", kazao je ministar razvoja i poduzetištva TK Nermin Hodžić.