Kako dijaspora ekonomski jača BiH: Godišnji provode u domovini kojoj nesebično ostavljaju novac
Menadžmenti bh. aerodroma, hotelijeri, ugostitelji, frizeri, kozmetičari, predstavnici rent-a-car agencija, taksi prijevoznici, ali i obrtnici koji se bave izradom i prodajom suvenira, slažu se u jednom, a to je da u ljetnom periodu, s dolaskom dijaspore osjete povećanje obima posla. Samim tim i zarada je veća, što im u složenim ekonomskim prilikama predstavlja značajan benefit.
Bosna i Hercegovina bilježi sve veći odliv stanovništva, koje u potrazi za boljim životom uglavnom odlazi u Sloveniju, Austriju, Njemačku, Nizozemsku, Švicarsku, Beligu, Sjedinjene Američke Države, ali i Ujedinjene Arapske Emirate. Većina onih koji su u ranijim godinama napustili BiH, domovini se uvijek rado vraćaju, uglavnom za vrijeme godišnjih odmora.
Najviše bh. dijaspore posjećuje Tuzlu
Najintenzivniji odlazak stanovništa evidentiran je u ratnim godinama, a tada su spas u nekoj od evropskih zemalja uglavnom tražili naseljenici Podrinja. Shodno tome, danas ne čudi da se gro bh. dijaspore slije u Tuzlanski kanton, posebno Tuzlu koja ove godine bilježi rekordne brojeve u kontekstu posjeta.
"S obzirom da više od milion i po građana Bosne i Hercegovine živi van granica naše zemlje, vrlo je bitno umrežavanje i sinergija sa svim zainteresiranim subjektima u pravcu povećanja direktnih investicija, jačanju partnerstava malih i srednjih preduzeća s dijasporom, transferu znanja te korištenju ostalih finansijskih i nefinansijskih doprinosa ekonomskom razvoju. Jaka emocionalna vezanost iseljenika za matičnu zemlju ogleda se i u finasijskoj podršci, koja je pretežno privatnog karaktera", kažu za Klix.ba iz Turističke zajednice Tuzle.
Među onima koje smo zatekli na tuzlanskim ulicama je i Ševala Begić, koja je u ratnom periodu otišla iz Bosne i Hercegivine. Na to je natjerao tadašnji prilično težak život u Podrinju, nakon kojeg je bolje uslove pronašla u Holandiji.
"Veliki broj članova moje rodbine je ostao u BiH, a danas žive u Živinicama. Možete biti bilo gdje u svijetu, ali kod svoje kuće je najljepše. U zavisnosti od toga kako mi obaveze dozvoljavaju, u Bosnu dolazim uglavnom dva puta godišnje, ali ljetni period je najljepši. Tada se svi okupimo, uživamo, a ne žalimo ni potrošiti novac. Znamo da na takav način pomažemo državi", kaže nam Begić.
Bh. dijaspori koja je stigla u tuzlansku regiju iz Njemačke ili Švedske najjednostavniji, ali i najekonomčiniji način dolaska ogledao se u putovanju avionom te slijetanju na Međunarodni aerodrom Tuzla.
"Zahvaljujući kapacitetima Međunarodnog Aerodroma Tuzla, dolasci naših građana koji žive u inozemstvu su olakšani, a to se ogleda i u činjenici da se broj noćenja u posljednih 15 godina u Tuzlasnkom kantonu uduplao. To nam govori da naš grad od boravka građana dijaspore itekako ima benefite, s obzirom da se bilježi i veća potrošnja, naročito u ljetnim sezonskim mjesecima, kao i periodima godišnjih odmora i drugih praznika, poput Uskrsa, Vaskrsa, Božića te Nove godine. O tome najbolje govori činjenica da su smještajni kapaciteti u našem gradu u navedenim periodima u potpunosti popunjeni, kako hotelski i motelski, ali i oni u vlasništvu fizičkih osoba", ističu iz Turističke zajednice Tuzle.
Drastično povećanje obima posla
Oni koji su putovali avionom u BiH su došli bez svojih automobila, a nakon slijetanja na aerodrom uglavnom su tražili rent-a-car agencije iz kojih nam je potvrđeno da im svako ljeto i dolazak dijaspore drastično poveća obim posla.
"Naše poslovanje se uglavnom oslanja na dijasporu jer nam oni predstavljaju glavni izvor prihoda. Iz našeg iskustva, u ljetnim mjesecima koji su udarni za odmor, s njihovim dolaskom drastično se povećava obim posla u našoj oblasti, odnosno u iznajmljivanju vozila, a samim tim se ostvaruju i zarade", kaže za Klix.ba Almir Avdić iz rent-a-car agencije Magus.
Zadovoljno rukama trljaju i vlasnici tuzlanskih frizerskih salona, a jedna od takvih je i Aida Omerović, koja u ovoj sezoni, s dolaskom dijaspore svjedoči povećanju obima posla za 20 posto.
"Ovaj mjesec za nas je poseban, zbog dolaska dijaspore, koja godišnji odmor u BiH koristi i za odlazak u frizerske salone. Ja imam stalne klijentice koje mi se iz godine u godinu vraćaju, a uglavnom se odlučuju za zahtjevnije zahvate za koje je nerijetko zbog dužine kose potrebno izdvojiti i do šest sati rada. Među njima su izrada pramenova, ombri te farbanja, odnosno promjena boje kose. Često iz crne boje prelaze u crvenu ili plavu uz šišanje i feniranje", priča nam Omerović.
Živopisne slike na ulicama Mostara
Dijaspora je zastupljena i u Sarajevu, Zenici, Mostaru, Doboju, Banjoj Luci, Bijeljini...gdje živopisnu sliku stvaraju skupa sa inozemnim turistima, kojima je naša država zanimljiva kao destinacija za posjetiti. Veliki broj njih ekipa portala Klix.ba sretala je i na mostarskim ulicama.
Da bh. dijaspora u velikoj mjeri jača domaću ekonomiju saglasni su i u Turističkoj zajednici Hercegovačko-neretvanskog kantona, iz koje su nam potvrdili veliko prisustvo Bosanaca i Hercegovaca sa inozemnom adresom stanovanja, u ovoj regiji naše zemlje.
"Dijaspora nam je izuzetno značajna. Veliki broj naših ljudi koji su uglavnom silom prilika otišli s ovih prostora, ovamo se vraćaju za vrijeme godišnjih odmora, skupa sa svojom djecom. Održavaju vezu sa BiH i definitivno svake godine uz dolazak troše novac na našim prostorima. Na kraju krajeva, domaći su ovdje, ali s jedne strane i gosti koji definitivno značajno jačaju našu ekonomiju", kazao nam je zamjenik direktora Turističke zajednice HNK Semir Temim.
S dolaskom dijaspore povećanje obima posla osjete i mostarski privrednici, posebno vlasnici ugostiteljskih objekata, koji za bh. građane iz inozemstva kažu da predstavljaju doista velike gurmane.
"Dijaspora zaista lijepo utječe na poboljšanje ekonomskih prilika u Mostaru. To što je neko iz naših krajeva prešao da živi u Austriju ili Njemačku, ne znači da ovdje neće novac ostaviti. Prema mom iskustvu, fine sume ostave i posao se nama povećava. Također, od svih gostiju, naša dijaspora najviše je zastupljena u ugostiteljskim objektima, gdje pažnju posvećuju konzumaciji hrane i pića", priča nam jedna od mostarskih ugostiteljskih djelatnica u blizni starog mosta.
Stari most kao posebna senzacija
Inače, ovaj most posebna je senzacija svim gostima najvećeg hercegovačkog grada. To nam je potvrdila i Sabina koja se bavi iznajmljivanjem čamaca.
"Poseban osjećaj u mnogima budi vožnja Neretvom na čamc ispod starog mosta. To su trenuci koji uglavnom svi naši korisnici obavezno snimaju za trajna sjećanja i durštvene mreže. Deset maraka, odnosno pet eura po osobi za deset minuta vožnje za mnoge je samo sitnica, shodno iskustvu koje dožive", navodi ona.
Njeno mišljenje dijeli i obrtnica Adla.
"Nama dolaze gosti sa prostora cijeloga Balkana, a oni koji se nalaze u bh. dijaspori imaju poseban senzibilitet prema autohtonim proizvodima, koji kao kulturno-historijsko blago pripadaju našoj zemlji", kazala nam je Adla.
Dolasci dijaspore dodatno promoviraju sve dijelove naše zemlje, s obzirom da oni svoja iskustva prepričavaju prijateljima i poznanicima, koji u želji da vide prirodne ljepote naše zemlje dolaze u posjetu. Najbolje se to osjeti i na budžetima na svim nivoima u Bosni i Hercegovini.
Da li su cijene na Adventu u Zagrebu previsoke? Porcija fritula od 5 do 11 eura
