Kako je BiH trgovala sa Ukrajinom u 2022. godini? U značajnom smo deficitu
Međutim, iako u Evropi postoji jedinstvo kada je riječ o podršci Ukrajini, počele su se javljati i prve trzavice između saveznika.
Prije svega, neslaganja među saveznicima odnose se na uvoz proizvoda iz Ukrajine u čemu prednjače države istoka Evrope. Nakon što je ruska vojska blokirala gotovo sve ukrajinske crnomorske luke, Evropska unija pokušala je iznaći nova rješenja za plasman ukrajinskih proizvoda na tržišta zemalja Evropske unije.
To se naročito odnosi na žitarice čiji izvoz predstavlja osnovu ekonomije ove države. Otkup ukrajinskog žita vršen je po znatno nižoj cijeni nego inače. Ovaj plan djelovao je savršeno sve dok poljoprivrednici na istoku Evrope nisu započeli proteste povodom uvoza ukrajinskih proizvoda, a prvenstveno žitarica.
Dok se trenutno u Evropskoj uniji lome koplja oko toga da li se uvoz određenih proizvoda iz Ukrajine treba zabraniti ili bar ograničiti, interesantno je analizirati kakva je trgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Ukrajinom.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, tokom 2022. godine, dakle u prvoj godini rata u Ukrajini, Bosna i Hercegovina je u Ukrajinu izvezla robe u vrijednosti od 16.265.583 KM.
Najviše izvoznih proizvoda odnosi se na neorganske hemijske proizvode i to u vrijednosti većoj od 9.500.000 KM.
Drugi na listi smješteni su kotlovi, mašine i mehanički uređaji koje je Bosna i Hercegovina izvezla u vrijednosti od 2.503.940 KM.
U vrhu ove liste ističu se i vozila te proizvodi od gvožđa i čelika.
Međutim, u kontekstu robne razmjene između Ukrajine i BiH tokom 2022. godine, mnogo je zanimljivije posmatrati podatke koji se odnose na uvoz naše države.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, Bosna i Hercegovina je tokom prošle godine uvezla iz Ukrajine proizvode u vrijednosti od ukupno 36.049.090 KM.
Najviše smo uvozili uljano sjemenje i plodove kao i razno zrnevlje i sjeme i to u vrijednosti od 9.074.305 KM.
Također, od uvoznih proizvoda izdvajaju se i drvo i proizvodi od drveta koje je BiH uvezla u vrijednosti od 8.699.632 KM.
Od ostalih proizvoda, u kontekstu uvoza ističu se masnoće i ulja od životinjskog i biljnog porijekla (4.374.937 KM), farmaceutski proizvodi (3.119.231 KM), kao i voće, dinje i lubenice. Ovi proizvodi uvezeni su u vrijednosti od 2.325.286 KM.
Najinteresantniji podatak koji se tiče uvoza odnosi se na kišobrane, suncobrane i štapove koje smo iz Ukrajine tokom 2022. godine uvezli u vrijednosti od 515.796 KM.
Pored podataka za 2022. godinu, Vanjskotrgovinska komora objavila je ažurirane podatke i za dva mjeseca 2023. godine.
U prva dva mjeseca, Bosna i Hercegovina ostvarila je suficit kada je riječ o robnoj razmjeni sa Ukrajinom. Ukupno je izvezeno proizvoda u vrijednosti od 4.154.433 KM, dok smo uvezli proizvode u vrijednosti od 4.143.337 KM.
Kada je riječ o izvozu, tu se ističu neroganski hemijski proizvodi kao i električne mašine, oprema i njihovi dijelovi.
S druge strane, Bosna i Hercegovina je u prva dva mjeseca 2023. godine najviše uvozila drvo i proizvode od drveta kao i farmaceutske proizvode.
Zaključane trgovine širom Sarajeva dok pekare, benzinske i tržnica rade normalno
