Kako nastaje slanica: Zavirite u Rudnik soli u Tuzli koji obara rekorde
Rudnik soli u Tuzli u bliskoj prošlosti nalazio se u katastrofalnom stanju, a mnogi mu nisu predviđali baš tako svijetlu budućnost.
Zbog nagomilanih dugovanja bilo je prijeko potrebno pokrenuti proces finansijske konsolidacije, a nakon što je plan u cijelosti ispunjen laganim koracima se pošlo i u investicijske cikluse koji podrazumijevaju modernizaciju proizvodnih postrojenja.
U 2018. godini planirano povećanje proizvodnje ostvareno je u cijelosti, pa je skoro 3,5 miliona kubnih metara slane vode proizvedeno i isporučeno prema kupcima - kompaniji Sisecam Soda Lukavac, Panonskim jezerima u Tuzli i Fabrici soli Solana.
"Pored ostvarenih količina u proizvodnji možemo se pohvaliti i ostvarenim pozitivnim finansijskim rezultatom od 2,6 miliona KM, što je više od 500 posto iznad planiranih finansijskih vrijednosti koje su bile zacrtane u 2018. Spomenuti iznos predstavlja čistu dobit nakon plaćanja svih poreza", kaže za Klix.ba direktor Rudnika soli u Tuzli Anis Šaldić.
Stvaraju i uštede
Tuzlanski Rudnik soli uveliko je poprimio obrise savremenog rudnika koji u red prioriteta stavlja i energetsku efikasnost. U svom posjedu ima četiri pumpne stanice za tehnološku vodu, od kojih su već dvije modernizovane, odnosno automatizovane.
Na ovakav način stvorile su se i određene uštede, s obzirom na to da je kroz ranija manuelna postrojenja dolazilo do raznih oštećenja, ali i uništavanja slanice.
"Naši naredni koraci su nastavak automatizacije postrojenja na kompletnom rudniku, a u ovoj godini na jednoj pumpnoj stanici pored automatizacije će biti ugrađeni i motori s frekfentnim upravljanjem. Za pumpnu stanicu 'Brana Modrac' već je urađena i dokumentacija za realizaciju projekta energetske efikasnosti koji bi trebao biti okončan do kraja ove godine, a stvorit će uštedu električne energije od 30 posto", istakao je Šaldić za Klix.ba.
Ove godine Rudnik soli u Tuzli ugovorit će investicijski ciklus u iznosu od šest miliona KM, a najveći dio ulaganja se odnosi na otvaranje novih bušotina bez kojih nema proizvodnje slane vode. U 2019. planirano je da budu otvorene tri nove bušotine.
Sve bušotine iz kojih tuzlanski rudnik crpi slanicu nalaze se na ležištu Tetima, a u ovom trenutku se četiri koriste za uvodno izluživanje, dok je 11 u punoj industrijskoj proizvodnji.
"Za ostatak ove godine planirano je da 15 bušotina bude u proizvodnji, a dvije u uvodnom izluživanju. Sve one će moći proizvesti 25 posto više slane vode u odnosu na potrebe kupaca. Također, za godinu, ili eventualno dvije planirano je i otvaranje novog proizvodnog pogona na drugom dijelu ležišta. Za sam objekat i instalaciju bit će izdvojeno okvirno milion KM, a sve ostale strukture koje su neophodne zahtjevat će dodatna finansijska sredstva", dodaje Šaldić.
Kako nastaje slanica?
Šaldić nam priča da je Rudnik soli modernog dizajna i kontrolisane eksploatacije, a danas je u cijelosti sačinjen od zatvorenog sistema te je nemoguće vidjeti slatku i slanu vodu.
"Proces je zatvoren, a prosto objašnjeno, on se odvija na način da slatku vodu pumpama kroz cijevi, uz određene pritiske, šaljemo do bušotine u kojoj ona otapa so. Pod pritiskom slanica industrijske koncentracije izlazi kroz drugu cijev te se ubacuje direktno u rezervoare. Svakih šest mjeseci zaustavljamo rad bušotina i tada kamere spuštamo unutra kako bismo snimili stanje, sigurnost i oblik bušotine", pojašnjava nam Šaldić.
Nakon proizvodnje slanica se iz rezervoara slobodnim padom, kroz cjevovod u dužini od 25 kilometara šalje u tuzlanskoj Solani i Panonskim jezerima te Fabrici sode u Lukavcu.
Trenutno su u Rudniku soli u Tuzli zaposlena 133 radnika, a prije nekoliko dana okončana je konkursna procedura za zapošljavanje još sedam osoba. Do kraja ove godine planirano je otvaranje još najmanje dva konkursa.
Zaključane trgovine širom Sarajeva dok pekare, benzinske i tržnica rade normalno
Nije baš sve crno: Zmajevi osigurali mjesto u trećem šeširu na žrijebu kvalifikacija za SP
