Kako poreskim reformama dobiti veće plate, a "pojačati" i uplate doprinosa
Radnom sastanku su prisustvovali zastupnici u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, Lana Prlić, Nasiha Pozder, Amer Obradović, Dževad Adžem, Nihad Čolpa, analitičari Faruk Hadžić, Admir Čavalić, predstavnica Udruženja "Freelance" u BiH Elena Babić, te predstavnici CPU.
Diskutovano je o potrebi da se podrži proces smanjenja rasterećenja rada u FBiH, te o prijedlozima koji mogu unaprijediti prijedloge Vlade FBiH. Prijedlogom Vlade se smanjuje zbirna stopa doprinosa sa trenutnih 41,5%, na 33,5%, te se uvodi progresivno oporezivanje dohotka stopama od 10% i 20%. Prijedlogom je predviđeno i proširenje poreske osnovice, u kontekstu oporezivanja naknade za topli obrok i regres, dok je lični odbitak povećan sa minimalnih 300 KM na 700 KM.
Moderator sastanka, izvršni direktor CPU, Adis Muhović predstavio je kalkulaciju Centra predviđenim izmjenama, te prema ključnim nalazima analize zaključio da iako prijeko potrebno smanjenje doprinosa u FBiH, novi zakoni predstavljaju korak u nastojanju da se smanji poresko opterećenje rada u FBiH, odnosno smanji poreski klin.
Predloženi zakoni poreski rasterećuju niže plate, prosječnu platu i plate do 1.500 KM. Ukoliko se uzmu u obzir "uštede" poslodavaca, otvara se prostor za radnike da pregovaraju povećanja plata. Sa druge strane, novi prijedlog negativno afektira više platne razrede, gdje rad postaje skuplji za poslodavca ukoliko želi održati isti nivo primanja za radnike.
Vlada FBiH još uvijek nije objavila procjenu makroekonomskih efekata predloženih rješenja kako bi građani i izabrani predstavnici građana u Parlamentu FBiH znali kakav se efekat očekuje na prihode od poreza na dohodak i doprinosa, kakav je procijenjeni trend rasta plata, zaposlenosti i potrošnje, kao i rast prihoda od PDV-a, na osnovu čega mogu donijeti argumentovanu odluku o podršci takvom rješenju. Vlada u obrazloženju navodi da platu do 700 KM prima 55% radnika, a raniji podaci sugerišu da platu do 450 KM prima oko 23% radnika u FBiH, dok platu veću od 1500 KM prima tek 12% radnika.
Rizik koji ova promjena nosi sa sobom jeste da bi poslodavci, u nekim slučajevima, mogli platu adaptirati minimalno, odnosno tek onoliko koliko je zakonska obaveza, što bi dovelo do značajnog pada primanja za radnike a, istovremeno, napravilo uštede za poslodavca.
Kao što je Centar i ranije navodio u svojoj analizi zakonskih prijedloga o smanjenju oporezivanja rada, primjenom novih zakonskih rješenja moguća su tri scenarija implementacije novih zakonskih rješenja, a na današnjem sastanku je diskutovano o adaptaciji plata u skladu sa novim zakonskim rješenjima.
Ključni zaključci sastanka će se ogledati u amandmanima na prijedloge Vlade FBiH, koje će učesnici parlamentarne grupe zajednički predložiti. Amandmani se odnose na:
-
određivanje osnovice za plaćanje doprinosa za obrtnike, koja je trenutno i u prijedlogu Vlade visoka i nesrazmjerna osnovici za preduzeća, te direktno vezana za prosječnu bruto platu u FBiH. U cilju poticanja obrtništva, predloženo je da obračun poreski rastereti obrtnike, koji su socijalnim doprinosima komparativno opterećeniji u odnosu na preduzeća, te da ne bude vezan za prosječnu platu na koju značajno utiču plate javnog sektora.
-
izmjene prijedloga kako bi se izbjeglo oporezivanje ugovora o djelu i autoskom djelu istom zbirnom stopom doprinosa kao ugovor o radu, dok se izmjenama drugih zakona ne regulišu prava koja će biti omogućena plaćanjem poreske obaveze.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
