Kakva je budućnost Skenderije? Ministar Bošnjak obećao njenu modernizaciju
Nikšić je objavio i potencijalna idejna rješenja centra koji bi se gradio. Usprotivio se ovoj mogućnosti zbog toga što postojeća dvorana kao građevina brutalističke arhitekture ima arhitektonsku vrijednost.
Njemački arhitektonski muzej je kompleks Skenderije 2019. uvrstio među značajnije građevine brutalističke arhitekture. Skupština Kantona Sarajevo je prihvatila zaključak da se Skenderija proglasi arhitektonskim i kulturnim nasljeđem prvog reda.
Zainteresovanost državnog fonda Dubaija
Pitanje budućnosti Skenderije postoji nekoliko godina, a pokrenuto je nakon što su bivši premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković, tada kao kadar SDA, i tadašnji izvršni direktor državnog investicijskog fonda Investment Corporation of Dubai 2016. potpisali memorandum o razumijevanju.
"Privukli smo interes ozbiljnog investitora koji već radi u Bosni i Hercegovini, a u fokusu će nam u narednom periodu biti cjelokupan prostor Skenderije. Slijedi detaljna analiza njihovog stanja narednih 12-15 mjeseci i cijelog prostora sa aspekta prostorno-planske dokumentacije i prostora investicija", najavio je tada Konaković.
InvesticijeDržavni investicijski fond Dubaija će ulagati u Kanton Sarajevo, prva u fokusu Skenderija
Predsjednik NiP-a je i u kasnijim medijskim istupima govorio o mogućnosti da spomenuti fond investira u izgradnju na lokaciji Skenderije te da bi to podrazumijevalo i izgradnju nove dvorane.
"Skenderija ostaje Skenderija"
Međutim, kantonalni ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Bojan Bošnjak (NS) je u izjavi za naš portal naglasio da će Skenderija ostati Skenderija.
"Ona nije samo spomenik brutalističke arhitekture, već je i na emotivnoj ravni dio našeg identiteta", dodaje.
Uvjerava da postoji plan modernizacije postojećeg kompleksa i smatra da je realizacija tog plana opravdana.
"Odbijamo da Skenderija ostane zapuštena i da se govori da je propala i da se mora rušiti. Imamo plan i Skenderija će opet biti centar kulturnog, sportskog i poslovnog djelovanja. Dom mladih (dio kompleksa) je najambicioznija regionalna kulturna infrastruktura i tu ne treba puno pameti. Samo trebamo zanoviti krov koji prokišnjava i napuniti sadržajem. Dom mladih mora biti dom mladih, a znamo šta mladi žele. Naravno, za to treba puno novca, ali ko misli da je kultura skupa ne zna kako se pravi država", poručio je Bošnjak.
Napomenuo je da nikada nije u potpunosti završena izgradnja Centra Skenderija.
"Postoji prostor na kojem su predviđeni dodatni sadržaji i mi ćemo insistirati da se ta cjelina zaokruži. Nema razloga da se kompleksu ne doda bazen i drugi sadržaji kojim će se Skenderija učiniti sastavnim dijelom odrastanja budućih generacija. Složit ćete se da pod centar privrede ne mislimo na prodaju sportske obuće i lakiranje noktiju, uz svo poštovanje za svaki mali biznis. Skenderija će napraviti iskorak", obećao je.
Govoreći o tome šta bi trebalo učiniti s ovim kompleksom, konstatovao je da se mora odmaknuti od zgrada, tj. nekretnina kao cilja razvoja.
"Najvažniji je sadržaj. Skenderija treba sadržaj, prije svega kulturni, a nakon dodatnih ulaganja i sportski i privredni. Nema razloga da Dom mladih svaki vikend ne bude krcat događajima, posebno nezavisnom kulturom. Vjerujem da svaki vikend u Domu mladih mora biti koncert jednog bh. i jednog regionalnog ili međunarodnog benda. Da bi se to desilo, mora se ulagati", istakao je.
Prema njegovim riječima, kultura nije jeftina, ali ni kvalitet života nije jeftin.
"Onog trenutka kada građanima, posebno mladima, ne ponudite sadržaj, oni prvi gledaju gdje otputovati za vikend, a nakon nekog vremena gledaju kako će otputovati za stalno. Kultura nije skupa. Skupo je njeno odsustvo", zaključio je ministar Bošnjak.
Ono što bi moglo bitno utjecati prilikom odlučivanja šta učiniti sa Centrom Skenderija jeste i pitanje autorskih prava arhitektonskog rješenja ove građevine. Projektanti su arhitekti Halid Muhasilović, Živorad Janković i Ognjen Malkin.
