Priznaje da je zemljište kupio prvenstveno s namjerom da ima komad zemlje u prirodi, gdje bi mogao provoditi vrijeme sa suprugom i svoje dvije kćerke, te da su se stvari, nedugo nakon toga, počele odvijati u sasvim drugom smijeru.
"Na nagovor mog rođaka iz Tuzle, formirao sam prve zasade jagode na površini od 2,6 duluma zemlje. Ukupna površina parcele, koju sam kupio je oko četiri duluma", kaže Kaltak.
Sudbina je htjela, dodaje, da umjesto sadnica maline koje su, u to vrijeme, poljoprivrednici iz Bugojna i susjednih općina mahom nabavljali, čeka na isporuku frigo sadnica jagode iz Italije, koje je već bio uplatio.
"Da nije bilo tako, vjerovatno bi se sada na ovom mjestu nalazio malinjak. Ne žalim što nije, jer sam veoma zadovoljan količinama i kvalitetom jagoda koje proizvodim", naglasio je.
Prošle je godine uspio prodati oko šest tona jagode, a ovogodišnja berba, koja je već počela, trebala bi, kaže, dati još bolje rezultate.
Kaltak se nada prinosima jagode od 7-8 tona, a radi se o sortama "kleri“ i "arosa“, kojima klima i bugojansko podneblje, tvrdi, odlično odgovaraju.
"Uzgoj jagode iziskuje stalnu pažnju i ako nemate nekoga ko će vam dati stručna uputstva na koji način je tretirati i zaštititi, primjerice od mraza ili bolesti, sav vaš trud mogao bi biti uzaludan", istaknuo je.
Jako je važno, po njegovim riječima, što ne treba brinuti gdje i kome plasirati jagodu koju proizvede.
"Od početka radim s čovjekom koji svake godine otkupi svu količinu jagode koju proizvedem. Zadovoljan sam bio i dosadašnjom otkupnom cijenom jagode, koja je po kilogramu iznosila oko 2,5 KM. Može se solidno zaraditi", zaključuje Kaltak.
Na kraju dodaje da će na slobodnom dijelu zemljišta najesen zasaditi tri reda zasada maline, a ako se uspije dogovoriti s vlasnikom njive, koja graniči s njegovom parcelom, proširiti malinjak na novih 2-3 duluma zemljišta.
"To ne znači da ću prestati proizvoditi jagode. Nakon isteka ovog, drugog trogodišnjeg ciklusa, započet ću novi, pogotovo što sada imam struju na imanju. Zahvaljujući tome jagode zalijevam pumpama na struju iz bunara, koji su nepresušni na ovom području", ističe ovaj Bugojanac.
Do pokretanja vlastitog biznisa, a nakon završetka srednje škole gdje se školovao za automehaničara, radio je povremene poslove i bio angažiran, uglavnom, na osiguranju ugostiteljskih objekata.
Delić tvrdi: Novalićeva vlada je pripremala teren za koncesiju Međunarodnog aerodroma u Sarajevu
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
