Ovim kanalom je omogućen morski saobraćaj između Atlantskog i Pacifičkog okeana. Nakon što je otvoren za saobraćaj 1914. godine, više nije bilo potrebe da plovila zaobilaze oko juga američkog kontinenta, tj. da putuju dodatnih 13.000 kilometara. Kanal je dug 82 kilometra i presijeca Panamu kroz njeno središte. Za napomenuti je da je Panama u pojasu između centralne i južne Amerike.
Kroz Panamski kanal je od početka ove godine do 30. septembra prošlo 10.000 brodova koji su prevezli 423 miliona tona robe, što se odnosi i na hranu, minerale i tvorničke proizvode. Više od 40 posto dobara, kojima se prošle godine trgovalo između sjeveroistočne Azije i istočne obale Sjedinjenih Američkih Država, prevezeno je kroz ovaj kanal.
Upravo su SAD najveći korisnik Kanala - ova država je zaslužna za tri četvrtine kargo prijevoza godišnje. Kina je drugi najveći korisnik.
Ko je vlasnik Kanala
Vlada Paname je već 25 godina vlasnik Panamskog kanala kojim i upravlja. SAD su njime upravljale tokom prošlog stoljeća. Američko upravljanje Kanalom je uslijedilo nakon što su SAD 1904. nastavile njegovu izgradnju i nakon što su pomogle Panami da stekne nezavisnost od Kolumbije. Otvaranje Kanala je značilo revoluciju u globalnom morskom transportu, omogućivši promet nekoliko hiljada plovila godišnje, među kojima su američki ratni brodovi.
Američka kontrola nad Panamskim kanalom i isključivanje Panamaca iz te kontrole je za posljedicu imalo tenzije između stanovnika Paname i Amerikanaca. Koliko su te tenzije bile velike pokazuje i to da je panamska vlast 1950-ih odlučila napraviti zid između Panama Cityja, koji je glavni grad, i samog Kanala.
Veliki protesti su se dogodili 9. januara 1964. Poslije toga je uslijedila represija vlasti, u kojoj je ubijeno 28 osoba, što je izazvalo bijes širom svijeta i podstaklo Amerikance da napuste Panamski kanal.
Američki predsjednik Jimmy Carter i panamski lider Omar Torrijos su 1977. potpisali dva sporazuma za okončanje američke kontrole nad Kanalom. Nakon perioda zajedničkog upravljanja, narušenog američkom vojnom intervencijom 1989. u cilju svrgavanja vojnog vođe Manuela Noriegae, Panama je 1999. preuzela punu kontrolu nad Kanalom.
Šta želi Trump
Trump traži da Panama vrati Kanal SAD-u ako ne bude upravljala njime onako kako on misli da treba upravljati. Naime, smatra da SAD previše plaćaju za korištenje Kanala.
"Takse koje naplaćuje Panama su smiješne. Ovo potkradanje naše zemlje će odmah prestati", obećao je novoizabrani američki predsjednik.
Plovila koja prolaze kroz Panamski kanal plaćaju naknadu za to. Promjene iznosa te naknade su posljedica globalnog zagrijavanja, tj. presušivanja rezervoara Kanala, što znači smanjivanje njegovog kapaciteta.
Usljed prošlogodišnje suše su 22 plovila dnevno prolazila kroz Kanal, umjesto uobičajenih 36 plovila. To je značilo da su plovila sedmicama čekala da prođu, a ona koja su željela proći ranije, morala su za to platiti četiri miliona dolara. Tranzit je od početka ove godine do septembra smanjen za trećinu.
Panamska vlast je dozvolila da se ove godine poveća promet te je najavila povećanje naknada od 1. januara sljedeće godine. Predsjednik Paname Jose Raul Mulino je izjavio da naknade nisu previsoke.
Trump je poručio i to da neće dozvoliti da Kanal bude u "pogrešnim rukama", sugerirajući da smatra da Kina ovladava njime. Naime kineske kompanije sa sjedištem u Hong Kongu kontroliraju dvije od pet luka u blizini Kanala, po jednu sa svake strane. Međutim, predsjednik Mulino uvjerava da njegova država ima potpunu kontrolu nad Kanalom, piše list Guardian.
