Koje su posljedice skraćivanja radne sedmice na Islandu: "Prava uspješna priča"

Više od 50 posto zaposlenih u ovoj zemlji je u periodu između 2020. i 2022. godine prihvatilo skraćenje radnog vremena, što podrazumijeva uvođenje četverodnevne radne sedmice, a očekuje se da će se povećati broj zaposlenih koji će prihvatiti skraćenje radnog vremena.

Istraživanjem britanskog Instituta za autonomiju i Islandskog udruženja za održivost i demokratiju (Alda) je utvrđeno da je Island prošle godine imao brži ekonomski rast nego većina evropskih zemalja te da je njegova stopa nezaposlenosti jedna od najnižih na Starom kontinentu.

"Ovom studijom se pokazuje prava uspješna priča - kraće radno vrijeme je postalo široko rasprostranjeno, a ekonomija je, prema nisu pokazatelja, snažna", rekao je Gudmundur D. Haraldsson, istraživač organizacije Alda.

U dva velika istraživanja, provedena 2015. i 2019. godine, zaposleni u islandskom javnom sektoru su sedmično radili 35-36 sati, bez snižavanja plata. Mnogi od onih koji su bili obuhvaćeni istraživanjem ranije su sedmično radili 40 sati.

Istraživanjima je bilo obuhvaćeno 2.500 zaposlenih, što je u to vrijeme bilo jedan posto radne snage Islanda. Utvrđeno je da je produktivnost na većini radnih mjesta ostala ista ili poboljšana dok se dobrobit radnika dramatično poboljšala, što se odnosi na nivo stresa i ravnotežu između privatnog i poslovnog života.

Nakon istraživanja, islandski sindikati su pregovarali o skraćenju radnog vremena za desetine hiljada svojih članova, piše CNN.