Koliko je Federacija BiH izgubila, a koliko vratila radnih mjesta tokom pandemije
Prema podacima Porezne uprave FBiH, samo od sredine marta do 5. maja prošle godine bez posla je ostalo 26.469 osoba, te je početkom maja bilo 507.607 zaposlenih.
U narednom periodu broj zaposlenih se mijenjao, te je on na dan 28. septembra iznosio 520.291, što je za 12.684 osoba više nego 5. maja 2020. Postepeni rast broja zaposlenih u Federaciji nastavljen je i ove godine, te je on, prema dostupnim podacima Porezne uprave, na dan 31. 5. 2021. iznosio 524.089, što je za 3.798 osoba više nego krajem septembra prošle godine.
Trenutni broj zaposlenih u Federaciji BiH i dalje je za 9.987 osoba manji nego što je to bilo prije početka pandemije u našoj zemlji, tačnije 16. marta 2020. godine.
"Negativan trend otpuštanja svoj vrhunac dostigao je u augustu 2020. godine, kada je na evidenciji nezaposlenih bilo oko 330.000 osoba, što je za oko 25.000 više nego u periodu prije proglašenja stanja nesreće u FBiH. Broj nezaposlenih počinje opadati od septembra, te su na evidencijama službi za zapošljavanje na dan 31. maja 2021. bile registrovane 311.752 osobe, što je samo u odnosu na prethodni mjesec bilo manje za 3.267 osoba", kazali su nam iz Federalnog zavoda za zapošljavanje, te istakli kako je najviše otkaza bilo u oblasti turizma i ugostiteljstva.
Zbog pandemije u našoj zemlji u prošloj godini znatno je pao i broj objavljenih oglasa za posao.
"Izbijanjem pandemije koronavirusa u našoj zemlji tržište rada dosegnulo je dno. U jeku prvog lockdowna, tačnije u aprilu, objavljeno je čak 72 posto manje oglasa nego u istom periodu godinu prije. Tržište se počinje buditi tek u augustu, zahvaljujući popuštanju mjera i povoljnijoj epidemiološkoj situaciji tokom ljeta te i broj oglasa raste, ali taj trend se zaustavlja već krajem oktobra, kada zbog pojave novog vala koronavirusa i pooštravanja mjera dolazi do ponovnog pada potražnje za radnom snagom, koji je nastavljen sve do kraja 2020. godine", kazali su nam s portala MojPosao.ba.
U prvom kvartalu 2021. godine broj oglasa se polako vraća na staro. Posmatrano po mjesecima, na portalu MojPosao.ba u januaru ove godine objavljeno je 41 posto manje oglasa u odnosu na 2020. godinu. U februaru se pad objavljenih oglasa blago smanjuje i on iznosi 27 posto, dok u martu 2021. godine na ovom portalu prvi put bilježe rast potražnje za radnicima od 7 posto u odnosu na 2020. godinu.
"Osim oglasa, rastu i prijave na našem portalu, pa je tako u prvom kvartalu ove godine na oglase pristiglo više od 100.000 prijava, što je 10 posto više nego u istom periodu prošle godine. Ukoliko se ovakvi trendovi nastave i u narednim mjesecima, možemo zaključiti da će se tržište rada u 2021. oporaviti, te zabilježiti rast u odnosu na 2020. godinu. Povratak na nivo iz 2019. se očekuje tek 2022. godine", kazali su nam s portala MojPosao.ba.
Trenutno je, kažu, najveći broj objavljenih oglasa za posao u oblastima: turizma (359 oglasa), komercijale i prodaje (330), proizvodnje (248), transporta (203), IT sektora (167) te građevinarstva (155 oglasa).
Pad broj oglasa primjetan je i na portalu BoljiPosao.com, gdje je on zabilježen u iznosu od 30 do 50 posto. Najmanji pad zabilježili su u oblastima u kojima se mogao organizovati rad od kuće, a najveći u turizmu, ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima.
"Prvi značajniji znaci oporavka uočeni su krajem 2020. godine. Neke djelatnosti oporavak su počele i ranije zbog sporazuma između država o nesmetanom prometu robe i ostalog, što je donijelo spas u pojedinim oblastima, kao što su dostava i transport. U 2021. je oporavak nepotpun zbog smanjenog obima sezonskih poslova, a razlog tome su trajnije posljedice na ponašanje potrošača u zemljama koje ovise o turizmu, pa se samim tim, bez obzira na putovanja, potrošači neće vratiti starim navikama trošenja na godišnjim odmorima", smatraju na portalu BoljiPosao.com.
Najviše oglasa za posao na ovom portalu trenutno je iz oblasti proizvodnje, zatim za građevinske radnike, transport i call agente, te IT stručnjake.
Konferencija "Horizonti kapitala": ASA Banka okupila ključne aktere tržišta kapitala u BiH
