Koronavirus pogodio i bh. građevinarstvo, gradi se samo ono što je ranije ugovoreno
Trenutna građevinska aktivnost u Bosni i Hercegovini, ali i drugim zemljama, po njenim riječima, rezultat je već započetih ugovorenih poslova jer u građevinarstvu ugovoreni radovi idu, uglavnom, godinu dana unaprijed.
Najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH ukazuju da pandemija koronavirusa utiče i na poslovne aktivnosti građevinskog sektora, koji uglavnom nije prekidao rad, ali se bilježi manje izdatih dozvola za građenje.
Tako je brој izdаtih оdоbrеnjа zа grаđеnjе u martu ove gоdinе u оdnоsu nа prоsјеčаn brој dozvola u 2019. gоdini manji zа 23 posto, а u оdnоsu nа mart 2019. gоdinе manji zа 17,3 posto. I u februaru, mjesecu koji je prethodio ekonomskim teškoćama uzrokovanim posljedicama koronavirusa, bio je evidentan pad broja izdatih dozvola za građenje za 11,9 posto u odnosu na prosjek u 2019. godini, te 15 posto u оdnоsu nа februar 2019.
"Na evropskom tržistu gotovo svi veliki projekti su trenutno blokirani, dakle, postoji veliki oprez zbog neizvjesnosti u vezi daljnjih dešavanja kada je riječ o pandemiji. Aktivna su samo gradilišta gdje je novac već aktiviran. Trenutno je u Federaciji BiH oko 25.000 ljudi ostalo bez posla, što će imati direktan utjecaj na tražnju za građevinskim proizvodima, a samim time i proizvodnju i nove investicije", kazala je Hodžić za Fenu.
Analizirajući ukupnu ekonomsku situaciju, Hodžić je dodala da se može očekivati rast cijena novca, porast kamatnih stopa na kredite i pooštravanje kriterija za odobravanje kredita, što će se, također, odraziti na potražnju, potrošnju i proizvodnju građevinskih proizvoda.
Sve ovo su indikatori, navela je Hodzić, koje treba uzeti u obzir pri izradi programa mjera za oporavak bh ekonomije.
Ekonomija je zbog Covida-19 u cijelom svijetu, pa i u BiH u padu. Hodžić, koja je i zastupnica u Federalnom parlamentu, smatra da su bilo kakve prognoze neizvjesne s obzirom na to da niko u ovom momentu ne može potvrditi kada će pandemija stati, kada će se normalizirati uslovi života i rada, te kada možemo očekivati stabilizaciju i oporavak ekonomije.
"U najboljem slučaju, da virus jednostavno nestane u skorije vrijeme, što je mala vjerovatnoća, trebat ce duži vremenski period za stabilizaciju bh. privrede. Ukoliko uzmemo u obzir da SR Njemačka predviđa potrebnih osam godina za oporavak ekonomije, onda su prognoze za BiH značajno lošije", navela je Hodžić.
Dodala je da će sigurno različite zemlje imati različite pristupe za oporavak ekonomije.
"Moguće evropske mjere će biti 'okrenutost ka unutra', što bi značilo proces suprotan dosadašnjim mjerama liberalizacije i globalizacije tržišta, zatim, štampanje velikih količina novca koje bi mogle biti usmjerene na otvaranje javnih radova, gradilišta, što bi otvorilo i aktivnost drugih privrednih i vanprivrednih djelatnosti. U tom smislu, zbog deficita strukovnih profila iz građevinske djelatnosti, mogući bi bili angažmani bh. građevinskih radnika. Međutim, važno bi bilo osigurati uslove za angažman građevinskih privrednih društava iz naše zemlje na inozemnom tržištu, gdje je neophodna podrška nadležnih državnih institucija", rekla je Hodžić.
