Kvalificirane radne snage sve je manje: Da li će tržište rada u BiH popuniti stranci?
Pred takvim izazovima, poslodavci u BiH će se u budućnosti vjerovatno morati okrenuti uvozu radnika iz drugih država.
U BiH godišnje kvote za izdavanje radnih dozvola predlaže Ministarstvo civilnih poslova. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrđuje djelatnosti i zanimanja u kojima se dopušta zapošljavanje stranaca i broj radnih dozvola za svaku od djelatnosti, te utvrđuje teritorijalnu raspodjelu radnih dozvola prema izraženim potrebama.
Posljednji dostupan je izvještaj koji obuhvata radne dozvole izdate stranim radnicima u BIH u 2021. godini. Ukupno izdatih važećih radnih dozvola u Bosni i Hercegovini u 2021. godini bilo je 2.775 i to 955 radnih dozvola koje se računaju u kvotu i 1.820 radnih dozvola izdatih nezavisno od utvrđene kvote.
Od ukupno izdatih važećih radnih dozvola 408 radnih dozvola je izdato ženama, a 2.367 muškarcima.
Najviše radnih dozvola izdato je unutar sektora trgovine i popravke motornih vozila. Slijede djelatnosti poslovanja nekretninama (343), građevinarstva sa 286 izdatih radnih dozvola, umjetnosti i zabave sa 281 radnom dozvolom te prerađivačka industrija sa 233 dozvole za rad stranaca.
Radne dozvole uglavnom su izdate državljanima Srbije (115), Hrvatske (46), Crne Gore (36), Kine (30), i SAD-a (22).
Zapošljavanje stranaca u BiH
Za pojašnjenje zapošljavanja stranaca u BiH, pitali smo Agenciju za rad i zapošljavanje BiH, instituciju nadležnu za problematiku zapošljavanja.
Procedure zapošljavanja stranaca u BiH su regulirane Zakonom o strancima. One podrazumijevaju da poslodavac podnosi zahtjev za radnu dozvolu pripadajućoj kantonalnoj službi u FBiH, odnosno filijali Zavoda za zapošljavanje RS, ili Zavodu za zapošljavanje Brčko distrikta.
"U FBiH Federalni zavod za zapošljavanje daje saglasnost za radnu dozvolu, a istu izdaje kantonalna služba zapošljavanja, dok za RS i Brčko distrikt BiH radne dozvole izdaju tamošnji zavodi za zapošljavanje. Sve ove institucije su nadležne za zapošljavanje stranaca, a Agencija za rad i zapošljavanje BiH nema nadležnosti u ovim radnjama", kazali su nam iz Agencije.
Agencija je nadležna u smislu člana 69. Zakona o strancima koji se odnosi na sezonski rad kao organ kome se podnose ovakvi zahtjevi, a radne dozvolu izdaju Zavodi za zapošljavanje.
"U smislu sezonskog zapošljavanja u prošloj godini smo imali svega dva zahtjeva za dvije osobe (kuhari), ali procedura nije provedena jer su poslodavci odustali od zapošljavanja", istakli su.
Agencija je zadužena za izradu godišnjeg izvještaj o broju izdatih radnih dozvola strancima, na osnovu podataka koje im dostave institucije nadležne za izdavanje radnih dozvola.
"Jedna od obaveza Agencije za rad i zapošljavanje BiH jeste da izradi prijedlog dokumenta 'Prijedlog godišnje kvote radnih dozvola u BiH' za svaku godinu. Prijedlog dokumenta se radi na način da nam nadležne institucije (zavodi za zapošljavanje entiteta i Brčo Distrikta) dostave podatke o godišnjoj potrebi za zapošljavanje stranaca, a oni opet te podatke dobijaju nakon ispitivanja poslodavaca", naveli su iz Agencije.
Nakon toga Agencija za rad i zapošljavanje BiH kreira dokument i daje ga u dalju proceduru putem Ministarstva civilnih poslova BiH, koje dokument predlaže Vijeću ministara BiH na usvajanje.
"Tek kada ga Vijeće ministara BiH usvoji, dokument stupa na snagu i mi ga objavljujemo na web stranici. Nažalost, posljednji takav dokument je usvojen za 2020. godinu i nakon toga Vijeće ministara BiH nije usvojilo niti jedan naredni, iako smo svake godine mi uradili prijedlog dokumenta. Istina, ove godine dokument još uvijek nije upućen prema Vijeću ministara BiH jer su poslodavci tražili povećanje kvote za zapošljavanje stranaca u FBiH", istakli su.
Federalni zavod za zapošljavanje pristao je na povećanje kvota i sada je dokument ponovno u fazi izrade.
"Konkretno, Agencija za rad i zapošljavanje BiH čeka da dobije finalni prijedlog kvota od nadležnih institucija kako bi mogli uraditi novu verziju dokumenta. Kvote postoje, ali tek od onog momenta kada dokument o kvotama usvoji Vijeće ministara BiH", objasnili su iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Ukoliko se pitanje zapošljavanja stranaca ne uredi na bolji i efikasniji način, poslodavci u BiH smatraju da će rasti siva zona ekonomije, te da će osobe koje kao turisti dolaze u BiH, za vrijeme boravka neprijavljeno raditi.
Lalatović: Nije ni Feđa Dudić Miloš Obilić, zamislite da sam ja ovo uradio u Sarajevu
Park Residence poprima završne obrise: Privedene kraju ključne građevinske faze
