"Zahtjev je podnešen rano, što je određeni presedan. Podnešen je gotovo godinu dana prije nego što ističe stara okolišna dozvola, a u Ministarstvu je stupio na snagu novi Zakon o zaštiti okoliša", kazala je Numić.
Novi je zakon, napominje, na snagu stupio 4. marta ove godine te su „užurbano radili na donošenju novih podzakonskih akata“, u koji će biti uvrštene i direktive Evropske unije.
"Ključna direktiva, u konkretnom slučaju kada se odnosi na AMZ, je Direktiva o industrijskim emisijama, koja je inkorporirala sedam direktiva. Jedna od ključnih je IPPC, odnosno Direktiva o integralnoj prevenciji i kontroli zagađenja.
Međutim, zahtjev je podnešen po starom zakonu, a novi zakon - novi propis koji to uređuje, zahtijeva jednu drugu, puno ozbiljniju formu", ističe Numić.
Podvukla je kako je cilj današnjeg sastanka u Zenici razgovor o "dopunama zahtjeva, koji je podnešen te „koji je negativno ocijenjen od većine članova Stručne komisije“, koju je imenovalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Dozvole AMZ-u su, napominje, izdavane dva puta - prvi put za svaki pogon pojedinačno, a druga je bila integralna.
"One nisu polučile rezultate koje smo očekivali, odnosno nisu izvršene sve mjere koje su trebale biti izvršene. Novim zahtjevom nije obuhvaćena ni Industrijska deponija 'Rača', iako AMZ, svakodnevno, odlaže otpad i mulj iz svojih postrojenja. To su neki nerazriješeni odnosi između AMZ-a i Grada Zenica", napominje Numić, koja dodaje da će se i o tome razgovarati, ali da će "fokus biti na izvještajima članova Stručne komisije“ te na koji načun "uraditi" zahtjev koji je uputio AMZ.
Sa svim velikim zagađivačima, napominje Numić, imaju „veliki problem“ te nisu zadovoljni rezultatima koji su postignuti; obavezama koje su naložene izdatim okolišnim dozvolama“...
"Vjerovatno ćemo ići sa informacijom prema Vladi FBiH, da informišemo o stanju na terenu, odnosno vrlo sporoj implementaciji svega onoga što su zagađivači trebali da urade. I pored svih nastojanja, monitoringa, praćenja... AMZ je, iznimno, bio praćen - kroz svih ovih pet godina - u realizacji mjera. Međutim, i to nije dalo rezultate kakve smo željeli. Tako da ćemo, u toj informaciji, predložiti određene zaključke", najavila je Numić.
Dodaje kako ne zna da li će Vlada FBiH "usvojiti ili neće usvojiti“ tu informaciju, ali podvlači kako je neophodno formiranje Interresorne radne grupe, koja će pratiti ne samo AMZ. Ta bi grupa, podvlači, trebala pratiti „maksimalno 10, a znamo za sedam ključnih zagađivača, koji zaista imaju visoke emisije u zrak, vodu i u tlo“. Okoliš, podsjeća, zahtijeva velika ulaganja.
"Čemu izdavanje okolišne dozvole za velike zagađivače, koji ništa ne poduzimaju da ljudi, građani budu zadovoljni? Čemu?! Znači, one počinju gubiti smisao! Zbog toga smo danas tu", ističe Numić.
Sastanku su, osim predstavnika Federalnog ministarstva okoliša, prisustvovali i predstavnici inspekcija, nevladinih organizacija i eko udruženja koja se bore za zaštitu okoliša, Komisije za okoliš Skupštine Zeničko-dobojskog kantona, ali se nisu pojavili i predstavnici kompanije AMZ te Grada Zenica.
Poziv su, kako je kazao predsjednik Skupštine Eko-foruma Zenica prof. dr. Samir Lemeš, dobili i AMZ i Grad Zenica. Lemeš je istakao kako je to udruženje, u postupku javne rasprave, uputio „niz sugestija i primjedbi“, jer u zahtjevu nisu obuhvaćeni vrlo važni pogoni te „nisu obrađeni svi projekti, za koje se tvrdi da su završeni, a nisu“.
"Nisu dostavljeni svi izvještaji za prethodni period. Pokušavamo da nova okolinska dozvola bude kompletna - da ne ponovimo grešku iz prošlosti. U prošloj okolinskoj dozvoli bilo je niz nedostataka, tako da se opet desilo da brojni projekti nisu realizovani", kaže Lemeš.
Ističe i kako su investitori "naučili da dobiju okolinsku dozvolu bez ikakvih uslova" te da je jedini slučaj kada se to nije desilo bio "GIKIL“ iz Lukavca.
"GIKIL je jedino postrojenje u BiH koje je ostalo bez okolinske dozvole. Međutim, ono i dalje radi! Niko ga nije zaustavio! Iako to postrojenje i dalje zagađuje okoliš, iako ne ispunjava sve uslove. Mi se bojimo da se tako nešto može ponoviti i u Zenici", upozorava Lemeš.
Eko-forumu, dodaje, "nije cilj da AMZ izgubi okolinsku dozvolu".
"Mi želimo da AMZ nastavi da proizvodi i zapošljava; da ispuni svoje obaveze iz Ugovora o dokapitalizaciji - proširenje proizvodnog programa i povećanje učešća proizvoda sa dodatnom vrijednošću. I, naravno, investicije u zaštitu okoliša. Oni tvrde da su jako puno investirali, ali, nažalost, ti se rezultati slabo vide", smatra Lemeš.
Napominje da ni dosadašnje investicije nisu kompletirane pa "hibridni filteri rade samo djelomično“, a sekundarno otprašivanje na pogonu „Čeličana“ nikada nije završeno te da je stepen zahvata nezadovoljavajući "pa i dalje imamo velike količine dima".
Niko, kaže, ne zna šta će se u budućnosti dešavati sa pogonom "Koksara“ te upozorava da sve mora biti precizno naznačeno u novoj okolinskoj dozvoli. Zato insistiraju, podvlači, u uključivanju i javnosti u postupak dodjele nove okolinske dozvole AMZ-u te da "ubijedi državu i da država natjera AMZ da investira u zaštitu okoliša“.
Država, ističe, može dati do znanja kompaniji "da ne mora dobiti okolinsku dozvolu; okolinska dozvola ne mora biti produžena".
"Bez obzira što je budžet korporacije (ArcelorMittal) 16 puta veći od budžeta FBiH - ne morate dobiti dozvolu; ne morate nastaviti sa radom, ukoliko ne poštujete domaće zakone. To država može, ali je pitanje da li hoće", kaže Lemeš.
Konferencija "Horizonti kapitala": ASA Banka okupila ključne aktere tržišta kapitala u BiH
