Loša godina za gradačačke šljivare: Uložili trud, a sad voće nemaju kome prodati

U vrijeme kada je posao dobro išao osnovali su poljoprivrednu zadrugu Late s osam hektara voćnjaka, gdje prednjači šljiva čiji se zasadi prostiru na šest hektara.

Iako se grane savijaju od velikih količina plodova, ni u njihovim voćnjacima berača nema.

Vlasnik i najveći gradačački uzgajivač Ibrahim Latifović nam kaže da je u potpunosti izvozno orijentisan, ali ove godine skoro pa da ni kilogram svoje šljive neće plasirati u Njemačku.

"Ove godine situacija je alarmantna, kao nikad dosad. Niz faktora je utjecao na to. Vremenski uslovi su djelimično utjecali na kvalitet šljive, a s 1. julom Evropska unija je primijenila zaštitnu mjeru u okviru koje štiti svoju proizvodnju na način da fakura po kilogramu uvezene šljive ne može biti manja od 69,60 euro centi. Sve ispod opterećuje našeg kupca sa po 10,3 euro centa po kilogramu šljive. Dosad smo imali sedam kupaca, a ove godine skoro pa da ništa nećemo ni izvesti", kaže nam ogorčeno Latifović.

Dok s našim sagovornikom prolazimo kroz voćnjak, priča nam o projektu brendiranja bh. šljive koji je pokrenut prošle godine, međutim tu lijepu priču kvari realnost u kojoj svi gradačački uzgajivači u svoje zasade nemaju potrebe dovoditi berače jer ubrano voće nemaju kome prodati.

"Sad gledamo čemer, kako naša šljiva propada, jer je ne možemo ni na koji način plasirati. Nismo konkurentni ni državama u okruženju kao što su Srbija ili Mađarska koje stimulišu svog uzgajivača. Kada smo radili branje 'ljepotice' došli smo do zaključka da što smo manje šljive ubrali, manje smo propadali", ističe Latifović, prisjećajući se vremena prije nekoliko godina kada je BiH bila jedan od lidera u plasmanu domaće šljive na tržište Evrospke unije.

Latifović ističe i da ga u ovoj priči izuzetno boli nemar države koja nije poduzela nikakve zaštitne mjere u oblasti šljivarstva.

"Ako ovako i dalje budemo radili, završit ćemo kao i malina u BiH. Odnosno, komotno ćemo moći početi uzimati motorke i lagano sjeći bh. šljivu", upozorava Latifović.

Inače, obilne padavine u vrijeme sazrijevanja šljive stvorile su da je urod slabije postojan, odnosno njena potkožica je tanja i u sebi sadrži više vode nego što je potrebno.

Moguće zaustaviti štetu u najavi

Samo na njemačkom tržištu prošle godine je završilo 11 hiljada tona šljive iz BiH, a kako saznajemo u ovoj sezoni dosad je iz Gradačca u Evropsku uniju plasirano svega 100 tona.

Sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore TK Suad Selimović smatra da je štetu u najavi u određenoj mjeri moguće zaustaviti aktiviranjem sušnica za šljivu u našoj zemlji.

"Ovdje bi trebalo aktivirati državne robne rezerve i prerađivačima koji imaju sušnice dati određenu stimulaciju. Te sušnice treba maksimalno iskoristiti. Npr. u mjestu Brnjik imamo desetak sušnica koje godinama ne rade, a sada su se svi aktivirali kako bi ih pokrenuli i osušili šljivu koje ne mogu plasirati u svježem izdanju", kaže Selimović.

U prodaji suhe šljive trenutno dominira Srbija, a Selimović kaže da je jedno od rješenja trenutnog problema i plasman bh. šljive u obliku takozvane "polutke".

Ovdje se šljiva reže na pola i kao takva se zamrzava, a na tržište se plasira prerađivačkoj industriji u zimskim mjesecima.

Naši sagovornici na kraju poručuju da je na nivou BiH poljoprivrednu politiku potrebno pod hitno mijenjati, jer više se ne može funkcionisati pod krilaticom "ko preživi pričat će".