Luka Petrović: Stanovništvo u Republici Srpskoj plaća najjeftiniju struju u regiji
Koji su glavni planovi Elektroprivrede RS za 2020. godinu te glavni ciljevi na polju proizvodnje i distribucije električne energije? Za Elektroprivredu Republike Srpske 2020. bit će godina s najviše projekata i novih objekata od njenog osnivanja, a preduslove za to napravili smo u prethodnoj godini kada smo dobrom organizacijom u dva kolosijeka reorganizaciono – stabilizacionom i investicionom stvorili preduslove da se dugo očekivani projekti dovedu u fazu realizacije. U 2019. godini koja je finansijski bila veoma teška (zbog ispada HE Dubrovnik, kapitalnog remonta TE Gacko i slabe hidrologije) urađen je ogroman posao na projektima Hidroenergetskog sistema Gornja Drina, HE Dabar, HE Bistrica, VE Hrgud i Solarne elektrane Trebinje.
Izgradnja Hidroelektrane Dabar je u velikoj ofanzivi i ovaj projekt bi trebalo da bude završen za tri-četiri godine. Kada je riječ o izgradnji najzahtjevnijeg građevinskog objekta - tunela, do sada je urađeno tri četvrtine posla, odnosno od 12,150 km tunela već je prokopano 8,5 kilometara. Završeni su također svi pristupni putevi, dalekovod za gradilišta i vodovodna mreža. U toku je tenderska procedura izbora izvođača koji će završiti kompletan projekt po sistemu ključ u ruke. Važan objekt za ERS je i Hidroenergetski sistem Gornja Drina koji obuhvata tri hidroelektrane HE Buk Bijela, He Foča i HE Paunci, instalisane snage 187 megavata. Sadašnja vrijednost tog preduzeća je 45 miliona KM i mi smo potpuno spremni i za projekt izgradnje ovog sistema koji ćemo raditi zajedno s Republikom Srbijom.
U toku je i rješavanje proceduralnih pitanja vezano za gradnju HE Bistrica s izvođačem iz Kine s kojim je MH ERS potpisala ugovor, nakon čega će početi gradnja elektrana. Četvrti segment je solarna elektrana na Zubačkom platou u Trebinju, snage 100 megavata. Završena je projektna dokumentacija, studija opravdanosti i eksproprijacija, priključak na mrežu. Očekuje se kompletiranje dokumentacije kako bismo mogli započeti radove. Također, potpisan je ugovor o izradi ekološke studije o vjetroparku Hrgud, čija je instalisana snaga 48 megavata, a krajem godine očekuje se izbor izvođača radova. Kao što vidite, ERS je opredijeljen za nove objekte iz obnovljivih izvora električne energije.
Kada je riječ o proizvodnji iz postojećih objekata (dvije termoelektrane i tri hidroelektrane) ERS je Elektroenergetskim bilansom za 2020. godinu koji je usvojila Vlada Republike Srpske planirala proizvodnju električne energije od 5.618,90 gigavat-sati, što je za 11 posto više od Rebalansiranog plana proizvodnje za 2019. godinu.
Drugi dio vašeg pitanja se odnosi na elektrodistributivna preduzeća i njihov status u ovoj godini, u toku je reorganizacija istih, u skladu s direktivama Energetske zajednice i Reformskom agendom koju je usvojila BiH. Reorganizacija u distributivnim preduzećima dovest će do razdvajanja tržišnih i netržišnih djelatnosti, povećanja efikasnosti rada, smanjenja troškova, agilnije organizacije i kvalitetnije usluge. Također, radi se i na optimizaciji broja zaposlenih, a ERS je u tom smislu napravila program za doborovljni raskid radnog odnosa uz isplatu stimulativnih otpemnina i socijalno-ekonomskog zbrinjavanja radnika.
Građani su početkom godine obično u strahu od povećanja cijena električne energije, šta možemo najaviti za naredni period iz ove domene? Elektroprivreda Republike Srpske električnu energiju prodaje i dalje daleko ispod tržišnih cijena za sve kategorije kupaca. S poslovnom zajednicom dogovoreno je da cijene za industrijske i velike kupce postepeno budu korigovane i mi ćemo vremenom doći na tržišnu cijenu koja će nam garantovati dobre poslovne rezultate, a ti rezultati će nam biti osnovica za izgradnju novih hidroenergetskih objekata.
Kada je riječ o cijenama električne energije za domaćinstva, one su i dalje najniže u regionu. ERS je uvijek pokazivala izuzetnu socijalnu osjetljivost kada je riječ o cijenama električne energije za naše građane, međutim, morat ćemo se ubuduće voditi tržišnim principima jer se okolnosti mijenjaju, a nama je u interesu jaka i stabilna Elektroprivreda koja će biti konkurentna na evropskom tržištu.
Dok razvijene zemlje zapadne Evrope gase svoje termoelektrane, kod nas je još uvijek trend planiranja gradnje novih ili modernizacije starih? Koliko je Elektroprivreda RS spremna da prati zakonska ograničenja koja EU diktira? Elektroprivreda Republike Srpske vodi svoju poslovnu politiku i planira nove investicije u skladu s načelima i procesima održivog razvoja i odgovornosti prema životnoj sredini i društvu u kojem djelujemo. Raspolažemo ogromnim potencijalima u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora i naše opredjeljenje je da u narednih deset godina izgradimo objekte instalisane snage hiljadu megavata, prvenstveno koristeći energiju vjetra i sunca, ali i da bolje iskoristimo hidropotencijale, a to su i očekivanja Energetske zajednice. Za sve objekte čija je realizacija u toku, kao i one koji su još u fazi projektnih rješenja ERS ima punu podršku Vlade Republike Srpske i resornog ministarstva, ali očekujemo i podršku EU fondova i kreditnih institucija. Dakle, temelj našeg poslovanja do 2030. godine bit će osiguranje održivog razvoja, učinkovita i pouzdana energija za sve kupce, a samim tim i za ERS.
Kada je riječ o trenutnoj proizvodnji električne energije, polovina proizvedenih kilovata je iz termoenergije, ali ERS trajno radi na smanjenju zagađenja iz termoelektrana i negativnog utjecaja na klimatske promjene. Mi smo već ulaganjem u instalaciju sistema za odsumporavanje u Ugljeviku postigli efekat smanjenja štetnih gasova (93,5 posto smanjenje emisije sumpora). Konačan sud o odluci kuda dalje s termoelektranama dat će struka, ali mogu reći da se razmišlja i o uvođenju gasa umjesto mazuta, što bi bilo i finansijski isplativije i ekološki prihvatljivije, ali i o kombinaciji goriva iz otpada (RDF) do 10 procenata. Ne smijemo žuriti, rješenje koje donesemo mora biti trajno, finansijski i ekološki prihvatljivo, a očekujemo da ćemo konačnu odluku po pitanju termoelektrana moći donijeti iduće godine.
Ko su najveći dužnici Elektroprivrede RS te da li ova javna kompanija strahuje od problema nelikvidnosti zbog dugovanja što je slučaj u Elektroprivredi HZHB? Najveći dužnici za nenaplaćenu električnu energiju su klinički centri, bolnice i preduzeća koja se bave vodosnabdijevanjem, ali i oni sada redovno izvršavaju svoje obaveze. U značajnom procentu radi se o nenaplaćenim potraživanjima ovih dužnika iz prethodnog perioda, koja su nastala prethodnih decenija. Kako bi povećala stepen naplate, naša elektrodistributivna preduzeća su napravila reprograme potraživanja za električnu energiju s velikim dužnicima i ušla u postupke medijacije, što je dalo značajne rezultate. Na taj način je samo Elektrokrajina od 2013. godine smanjila dugovanja za električnu energiju za više od 30 procenata. Također, iz godine u godinu nastavlja se trend porasta naplate potraživanja, kao i trend smanjenja distributivnih gubitaka na mreži.
U kontekstu stalnih kritika o zapošljavanju u javnom sektoru, koliko trenutno radnika zapošljava Elektroprivreda RS, a koliki broj je optimalan? Elektroprivreda Republike Srpske je kompanija strateški važna za razvoj Republike Srpske, koja raspolaže jednim od najznačajnijih resursa u zemlji. Kako se sastojimo od 11 zavisnih preduzeća, proizvođača i distributera, Istraživačko-razvojnog centra i matičnog preduzeća, holding smo koji zapošljava ukupno oko 9.500 radnika. Taj broj nije optimalan i već se radi na smanjivanju broja zaposlenih. U tom smislu je već više od godinu na snazi mjera zabrane zapošljavanja u cijelom holdingu (ne odnosi se samo na deficitarne struke – elektro i mašinske inžinjere i elektromontere koji nedostaju na terenu). Prirodnim odlivom (penzionisanjem) u naredne tri godine samo proizvodna preduzeća će napustiti više od 600 radnika. Sem toga, u toku je reorganizacija elektrodistibutivnih preduzeća i prema procjenama konsultanta kojeg je angažovala i finansira Britanska ambasada, u pet elektrodistributivnih preduzeća višak je 600 zaposlenih.
Špekulirala se da je 600 radnika viška. Na koji način će Elektroprivreda rješavati taj problem, odnosno da li su tačne špakulacije o otpremninama koje će iznositi i po 50 hiljada KM?
Dakle, kao što smo već rekli, procijenjeni višak zaposlenih u distributivnim preduzećima je 600 radnika. U tom smislu, uprave matičnog i zavisnih preduzeća zajedno su sa sindikatom donijeli mjerila i kriterije o stimulativnim otpremninama i ekonomsko-socijalnom zbrinjavanju zaposlenih u elektrodistributivnim preduzećima koja se primjenjuju jedinstveno u svih pet distributivnih preduzeća. Prvi poziv zaposlenim radnicima koji žele da se prijave za dobrovoljni raskid radnog odnosa uz ostvarivanje prava na stimulativnu otpremninu je u toku i završava 21 februara. Prijaviti se mogu svi oni koji sebe ne vide u novim sistematizacijama i sve struke sem tehničkih zanimanja koja su deficitarna i kojima neće biti dozvoljen odlazak.
Važno je napomenuti da je u svim elektroprivredama u okruženju proces reorganizacije i restrukturiranja distributivnih preduzeća već proveden i da su se skoro sve suočile s promjenom modela funkcionisanja i viškom broja zaposlenih. Ipak, nijedna Elektroprivreda u regionu nije na ovaj način pristupala problemu rješavanja prekomjernog broja radnika. ERS je pokazao izuzetan stepen socijalne osjetljivosti i u proces potpuno uključio izabrane predstavnike radnika, čiji su prijedlozi uvaženi i na osnovu kojih su sačinjena jasna mjerila i kriteriji o stimulativnim otpremninama i ekonomsko-socijalnom zbrinjavanju zaposlenih u elektrodistributivnim preduzećima.
Pravilnikom su jasno definisani iznosi stimulativnih otpremnina po godini radnog staža u elektroenergetskom sektoru. Najviše otpremnine imaju oni koji dugo rade u ERS, konkretno maksimalna otpremnina iznosi 50.800 KM za zaposlene sa 24 godine staža u sistemu. Najmanja otpremnina s druge strane je za one koji rade tri godine u sistemu i oni će moći da zaključe radni odnos uz isplatu 22.000 KM.
Na ovaj način ERS je još jednom pokazao da je odgovorna kompanija i vjerujem da će ljudi ovim iznosima moći da riješe brojna pitanja, a s druge strane ukupan iznos za otpremnine je nešto što je za sistem potpuno prihvatljivo i neće ga gušiti.
