Izvjesne nove izmjene
86

Minimalac 1.000 KM, oporezivi dio 800 KM i posebna uredba Vlade FBiH: Ovo će biti tema ESV-a

S. H.
Ekonomsko-socijalno vijeće FBiH (Foto: FENA)
Ekonomsko-socijalno vijeće FBiH (Foto: FENA)
Minimalna plata od 1.000 KM u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine još uvijek je ključna politička i ekonomska tema. Vlada je odluku već donijela i ona je na snazi, a u praksi bi trebala biti primijenjena od 1. februara. No, određeni pregovori još traju.

Na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) koja će biti održana sutra predstavnici poslodavaca, sindikata i Vlade FBiH razgovarat će o mogućoj korekciji vladine odluke. Poslodavci su još krajem prošle sedmice nagovijestili da će očekuju još razgovora, a kako se čini na stolu će se naći novi model, ali koji bi trebao zadovoljiti sve ovoga puta.

Prema izvorima Klix.ba u Vladi FBiH, ali i među poslodavcima na sastanku ESV-a, prijedlog o kojem postoji širok konsenzus i koji je još ranije dogovaran jeste da minimalna plata koju bi radnik primao u 2025. godini ostane 1.000 KM. Međutim, prema novom prijedlogu oporezivi dio ne bi bio 1.000 već 800 KM. Dakle, poslodavac bi na 800 KM plaćao doprinose, dok za 200 KM ne bi s obzirom na to da bi se to vodilo kao radni učinak.

U svakom slučaju radnik bi trebao minimalno primati 1.000 KM. Bruto opterećenje za poslodavca u tom slučaju bi iznosilo oko 1.600 KM.

Također, prijedlog je da Vlada FBiH donese posebnu uredbu kojom bi omogućila poslodavcima da radnicima koji imaju preko 1.000 KM platu uplate do 200 KM neoporezivo, uz uslov da ne dođe do smanjenja plata, čime bi se riješilo i pitanje linearnog povećanja plata bez dodatnog poreskog opterećenja.

Ukoliko bi bio usvojen ovaj prijedlog vjerovatno bi nestalo i protivnika dosadašnje odluke. Naime, radnik bi minimalno primao 1.000 KM (800 KM oporezivi +200 KM neoporezivo), plus naknadu za topli obrok i prijevoz.

Također, uredbom o omogućavanju plaćanja 200 KM neoporezivo (uz uslov da poslodavac ne smanji plate) za one koji imaju platu veću od minimalca u većini slučajeva bi se riješilo i linearno povećanje plata u firmama. I konačno povećanjem oporezivog dijela plate sa 619 KM na 800 KM došlo bi do rasta prihoda u budžetu, čime bi se zadržala fiskalna konsolidacija.