Minimalna stopa poreza na dobit globalnih korporacija bit će 15 posto
Ukupno 136 zemalja, među kojima je i Bosna i Hercegovina, složilo se da nametne stopu poreza na dobit od najmanje 15 posto, kao i pravedniji sistem oporezivanja dobiti tamo gdje je zarađena.
Vlada zabrinutost da multinacionalne kompanije preusmjeravaju svoj profit kroz jurisdikcije s niskim porezima kako bi smanjile svoje račune. Ipak, kritičari kažu da je stopa od 15 posto preniska, a da će kompanije zaobići pravila.
Britanski kancelar Rishi Sunak rekao je da će sporazum nadograditi globalni porezni sistem za moderno doba.
"Sada imamo jasan put do pravednijeg poreskog sistema, gdje veliki svjetski igrači plaćaju svoj pošteni dio gdje god posluju", rekao je on.
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), međuvladina organizacija, deceniju je vodila razgovore o minimalnoj stopi. Rečeno je da bi sporazum mogao donijeti dodatnih 150 milijardi dolara poreza godišnje, jačajući ekonomije u oporavku od Covida.
Ipak, rečeno je i da ne nastoji eliminisati poreznu konkurenciju među zemljama, samo da je ograniči.
Donje granice poreza na dobit nastupit će od 2023. godine. Zemlje će također imati veći prostor za oporezivanje multinacionalnih kompanija koje posluju unutar njihovih granica, čak i ako tamo nemaju fizičko prisustvo.
Ovaj potez, za koji se očekuje da će pogoditi digitalne divove poput Amazona i Facebooka, utjecat će na kompanije sa globalnom prodajom većom od 20 milijardi eura (17 milijardi funti) i profitnom maržom iznad 10 posto, piše BBC.
Četvrtina svakog profita koji ostvare iznad praga od 10 posto preusmjerit će se u zemlje u kojima su zarađeni i tamo oporezovani.
"Ovo je dalekosežan sporazum koji osigurava da je naš međunarodni porezni sistem prikladan za svrhu u digitaliziranoj i globaliziranoj svjetskoj ekonomiji. Sada moramo raditi brzo i marljivo kako bismo osigurali efikasno provođenje ove velike reforme", rekao je generalni sekretar OECD-a Mathias Cormann.
Ovaj dogovor označava ogromnu promjenu pristupa kada je u pitanju oporezivanje velikih svjetskih kompanija.
U prošlosti su se zemlje često takmičile jedna s drugom kako bi ponudile atraktivan posao multinacionalnim kompanijama. Bilo je logično jer su te kompanije mogle ući, otvoriti fabriku i radna mjesta. Moglo bi se reći i da su nešto vraćali, ali divovi nove digitalne ere postali su vješti u jednostavnom premještanju profita, iz regija u kojima posluju u one u kojima će plaćati najniže poreze.
Novi sistem ima za cilj minimizirati mogućnosti prebacivanja dobiti i osigurati da najveća preduzeća plaćaju barem dio svojih poreza tamo gdje posluju, a ne tamo gdje odluče imati sjedište. Prijavilo se oko 136 zemalja, što je uspjeh sam po sebi, ali neizbježno će biti i gubitnika i dobitnika.
Više od 100 zemalja podržalo je prve prijedloge OECD-a kada su objavljeni u julu. Irska, Mađarska i Estonija - sve one imaju stope poreza na dobit ispod 15 posto i ispočetka su se odupirale, ali su sada saglasne. Međutim, Kenija, Nigerija, Pakistan i Šri Lanka još se nisu pridružile sporazumu.
Pakt također rješava svađu između SAD-a i zemalja poput Velike Britanije i Francuske, koje su zaprijetile digitalnim porezom na velike, uglavnom američke, tehnološke kompanije.
Američka ministrica finansija Janet Yellen kazala je kako je gotovo čitava globalna ekonomija odlučila okončati utrku do kraja u oporezivanju korporacija.
"Umjesto da se takmičimo u našoj sposobnosti da ponudimo niske korporativne stope, Amerika će se sada takmičiti u vještinama naših radnika i našoj sposobnosti za inovacije, što je utrka koju možemo pobijediti", kazala je.
